Poznati glumac, oskarovac i dugogodišnji aktivista za zaštitu životne sredine Leonardo Di Caprio uložio je novac u dvije kompanije koje proizvode meso u laboratoriji - Aleph Farms i Mosa Meat.
Iznos njegovih finansijskih ulaganja nije objavljen, a u spomenutim kompanijama nije samo investitor već se pridružio i savjetodavnim odborima i postao njihov konsultant.
Obje firme uzgajaju govedinu iz životinjskih ćelija, a budući da Di Caprio već dugo vremena zagovara proizvodnju mesa bez ubijanja životinja, ovakav ishod nije začudio javnost.
- Jedan od najboljih i najefikasnijih načina da se borimo protiv klimatske krize jeste da promijenimo sistem uzgoja hrane - izjavio je glumac u objavi za medije.
Dodao je da ove dvije kompanije nude nove načine proizvodnje kako bi zadovoljile globalne potrebe za govedinom. Istovremeno, tvrdi on, riješavaju neke od najvećih problema trenutnog industrijskog uzgoja te vrste hrane.
- Presrećan sam što im se mogu pridružiti kao savjetnik i investitor - poručio je.
Direktor kompanije Mosa Meat, Marten Boš oduševljen je što sarađuje s ovim poznatim licem.
- Njegovi napori da svijet učini boljim vrlo se dobro uklapaju u misiju naše kompanije. Drago nam je što nam se pridružio. Zajedno ćemo nastojati da snabdijevamo sadašnje i buduće generacije održivim mesom - rekao je.
Ova holandska kompanija je 2013. predstavila prvi hamburger od mesa proizvedenog u laboratoriji koristeći ćelije uzete iz krave dok je izraelski Aleph Farms pre tri godine predstavio prvi juneći steak iz laboratorijskog uzgoja.
Takođe, Di Caprio je već ulagao u brojne kompanije koje plasiraju hranu u skladu sa načelima održivosti, poput Beyond Meat-a. Tu je i Califia Farm s veganskim mlekom, proizvođač grickalica od slačice HIPPEAS kao i kompanija Perfect Day koja ne koristi namirnice životinjskog porijekla.
Vjeruje se da je globalna potrošnja mesa jedan od uzroka klimatskih promena i to zbog korištenja zemljišta i emisija gasova, uključujući metan. Stoga je prema nekim pobornicima rješenje za zaštitu životne sredine vještački proizvedeno meso.
Globalna potrošnja ove namirnice bi do 2050. godine mogla da se poveća za 40% do 70%, a kako bi se zadovoljio dio potreba, neprestano se radi na razvoju vještačkog.
