Kasnovečernjim obrocima svako od nas ponekad ne može odoljeti ili jedemo kasno jer nismo stigli tijekom dana. Jedenje prije odlaska na spavanje vrlo vjerovatno će vam pokvariti san, a ako to češće praktikujete, i pokvariti liniju. No koliko je uistinu štetno otići spavati s punim želucem?
Istraživanja su pokazala da kasnovečernji obroci ni u kojem slučaju nisu dobri. Pa ni onda kada ne jedete više nego samo jedete kasnije, primjerice kada umjesto u 19 večerate u 22 sata – jer i tada će se vrlo vjerovatno udebljati. Naučni dokazi upućuju na to da naše tijelo zna kada bi trebalo biti budno i jesti te kada bi trebalo spavati, odnosno odmarati i ne unositi hranu.
Zbog toga kada jedete u neočekivano vrijeme, recimo u 23:30 sati kada biste trebali spavati, metabolički organi poput jetre se 'zbune' jer nisu spremni na priljev hrane u to vrijeme zbog čega je prerađuju manje učinkovito nego inače. To uzrokuje probleme s inzulinom i razinom šećera u krvi te kao krajnji rezultat tijelo skladišti više masnoća nego obično.
Istraživanja su pokazala da ljudi koji redovno jedu kasno, poput ljudi koji rade kasno navečer i po noći te onih sa sindromom noćnog jedenja (ljudi koji više od 25 posto hrane pojedu poslije večere), imaju veći obujam struka i indeks tjelesne mase od ljudi koji jedu u konvencionalno vrijeme. Čak i zdrave žene koji jedu kasnije u danu sporije prerađuju ugljikohidrate, manje su tolerantne na glukozu te sagorijevaju manje kalorija za vrijeme odmora u usporedbi sa ženama koje jedu ranije.
Šta učiniti?
1. Ne jedite barem sva sata prije odlaska na spavanje.
2. U danima kada znate da ćete večerati kasno – vikendima, danima kada radite do kasno, kada ste na odmoru ili poslovnom putovanju – pobrinite se da večera bude laganija.
3. Mnogi od nas za doručak ili ručak jedu najmanje, a za večeru najviše pa pokušajte i po tom pitanju napraviti balans. To znači da obrok sadržava 10 do 12 dekagrama bjelančevina, a pola tanjira neka bude povrće. Svaki dan pojedite i porciju škroba ili voća. (zadovoljna.hr)
