U ljudskom organizmu cink je sveprisutan kao “nadzornik” više od 300 različitih enzima važnih za rast i razvoj, imunitet, “dešifrovanje” gena u tjelesnim stanicama, proizvodnju hormona, rad mozga, zacjeljivanje rana...
Tijelo sadrži 2 do 3 grama cinka, a najviše ga ima u krvnim ćelijama eritrocitima i leukocitima te u kostima, mišićima, gušterači, jetri i prostati.
Cink je najpoznatiji kao podizač imuniteta jer ima snažan antibakterijski i antivirusni učinak (primjerice, protiv prehlade, gripe i herpesa), a dobro je znati da ima važnu ulogu i u metabolizmu ugljikohidrata odnosno regulaciji šećera u krvi. Naime, cink poboljšava proizvodnju hormona inzulina u gušterači te omogućuje bolje iskorištavanje šećera u organizmu, pa se preporučuje dijabetičarima.
Cink se preporučuje u liječenju muške neplodnosti jer je bitan za proizvodnju i pokretljivost spermija. Od davnina školjke kamenice, koje su iznimno bogate cinkom, slove kao afrodizijak za bolju potenciju.
Cink je nužan za osjete okusa i mirisa, kao i za dobar vid. U očnoj mrežnici visoka je koncentracija cinka koji održava razinu vitamina A, nužnog za stvaranje rodopsina - vidnog pigmenta za prilagodbu jačini svjetlosti. Manjak cinka narušava ravnotežu vitamina A, što može izazvati takozvano noćno sljepilo (otežanu prilagodbu očiju na tamu).
Drugi simptomi manjka cinka mogu biti: oslabljen osjet okusa i/ili mirisa, povećana sklonost infekcijama, gubitak apetita, sporo zacjeljivanje rana, suha i ispucana koža te kožni poremećaji poput dermatitisa i akni, bijele mrlje na noktima (usvojite zdrave navike za čvrste i lijepe nokte), proljev, mišićna slabost, depresija...
Cink je mineral koji dolazi u tragovima i svakodnevno ga moramo unositi hranom. Upravo zbog nepravilne prehrane (i drugih nezdravih navika poput uzimanja alkohola) mnogi pate od manjka cinka.
Smatra se da zdrava osoba može osigurati dovoljnu dnevnu količinu cinka raznovrsnom prehranom - preporučena dnevna doza (RDA) za žene je 12 mg, a za muškarce 15 miligrama u danu.
Najbogatiji su izvori cinka morski plodovi, meso i iznutrice te sjemenke i orašasti plodovi, a značajne količine cinka možete dobiti iz mliječnih proizvoda, jaja, cjelovitih žitarica, graška, leće. Svakako obogatite prehranu voćem i povrćem koje također u manjim količinama sadrži cink. Birajte što svježije i cjelovitije namirnice jer se preradom hrane najčešće gubi više od 50% cinka.
Količina cinka u 100 g namirnica:
Kamenice - 85 mg
Teleća jetra - 11,2 mg
Sjemenke bundeve - 10,3 mg
Sjemenke sezama - 7,2 mg
Biftek (juneći file) - 6,5 g
Sjemenke suncokreta - 5,1 mg
Leća - 5 mg
Soja - 4,8 mg
Pileća jetra - 4 mg
Bademi - 3,5 mg
Kikiriki - 3,3 mg
Orasi - 3,1 mg
Sir - 3 mg
Puretina - 2,2 mg
Jaja - 1,5 mg
Grašak – 1,2 mg
Uoči sezone prehlada dobrodošlo su “pojačanje” suplementi s cinkom, ali nemojte ga uzimati bez savjetovanja s ljekarom i nutricionistom jer prevelike količine mogu izazvati neravnotežu drugih minerala, iritaciju želuca, povraćanje, proljev, grčeve, glavobolju, metalan okus u ustima. (ordinacija.hr)
