Ovih dana se na portalima može pročitati kako smo najmršavija nacija i da je to prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za 2017. godinu. U člancima se navodi kao izvor američka web stranica Bigthink i njihov članak.
Šta se prvo može uočiti?
Tekst članka koji je prenesen u našim medijima je prilično nestručan. Sam BMI je izražen u postocima što nikako nije tačno. Kao neko ko gotovo svakodnevno radi recenzije radova za naučne časopise odmah uočim metodološke nejasnoće. Statistički podaci ako se dobro ne objasne ne znače ništa. A da bi se mogli objasniti i uporediti podaci sa drugim istraživanjima, treba poznavati materiju i pažljivo razmotriti svaku rečenicu. Vrlo je opasno pristupati površno interpretaciji i izvoditi zaključke na prvu. Upravo se ove sposobnosti razvijaju kroz pisanje naučnih članaka te izradom magistarskih i doktorskih disertacija.
Šta je BMI?
BMI je indeks tjelesne mase koji se dobije dijeljenjem tjelesne mase sa visinom na kvadrat i jedinica je kg/m2. Predstavlja prosječan raspored tjelesne mase u odnosu na visinu. Samim tim ovo nije jedini kriterij koji se koristi u procjeni stanja uhranjenosti ali je najprihvaćeniji. Smatra se da je normalna uhranjenosti između 18 i 24,9. Ispod 18 osoba je pothranjena dok se preko 25 govori o pretilosti. Pored BMI za procjenu stanja uhranjenosti se često koristi i obim struka i bokova. Pretilost se danas smatra bolešću i nosi sa sobom skup bolesti koje se nazivaju metobolički sindrom.
Šta kaže članak na bigthink?
Ovaj članak upoređuje učestalost pretilosti te upoređuje stanje u Evropi i Americi. Tako je najveća stopa rasta pretilosti u Evropi, u Turskoj i iznosi 32,10%. Najmanja stopa rasta pretilosti u BIH (17,90%) i Moldaviji (18,90%). Cijelu zabunu u člancima koji su preneseni na bosanskim portalima izazvalo je pogrešno interpretiranje podataka i nerazumijevanje materije. Naši autori članka interpretirali su ove procente kao BMI pa smo dobili da smo najmršavija nacija u Evropi sa BMI od 17,90.
Da stvar bude gora pozivali su se na izvore sa WHO. Otišla sam na web stranicu WHO koja je javna i jasno se može vidjeti svaka analiza od 1975. godine do danas. Podaci za 2017. godinu još nisu objavljeni.
Stanje za 2016. godinu je prikazano na Slici 1.
Jasno se vidi da je prosječan BMI u BiH za 2016. godinu iznosio 25,8 kg/m2 i da se kretao u rasponu od 24,9 do 26,6. Na graficima se uočava kako od 1975. godine BMI u BiH svake godine raste.
E upravo tu je nastala zabuna. Trebamo biti ponosni što stopa pretilosti među odraslim stanovništvom raste nasporije u Evropi (17,9%). I ovaj podatak se nalazi u tabelama na stranici WHO i Slici 2.
Prema tabelama vidljivo je da je prevalenca (učestalost porasta) veća među ženama nego muškarcima.
Treba napomenuti da su svi ovi podaci za odrasle osobe a da se na web stranici WHO mogu naći podaci i za ostale uzraste.
Zabrinjava činjenica da mediji ovoj temi pristupaju površno i popunjavaju medijski prostor. Vrlo često u želji za senzacionalnim naslovom, ne posvete dovoljno pažnje činjenicama niti pitaju stručne osobe da interpretiraju rezultate na pravi način.
Kakva je trenutna svijest o pravilnoj prehrani u BIH?
Radeći svakodnevno sa različitim populacijama uočavam kako se ljudi sve više brinu o tome šta i kako jedu. Problem nastaje kada informacije traže na pogrešnim adresama. Nauka o pravilnoj prehrani ili nutricionizam je u razvoju. Nema još jasno definiranu metodologiju i koristi pristupe iz drugih naučnih oblasti kao što su medicina i farmacija. Razumijevanje sastojaka hrane i njene interakcije, kao i metaboličke puteve zahtijeva dosta predznanja baznih naučnih disciplina kao što su hemija, biologija i biohemija. Upravo zato je jako bitno ko daje savjete o prehrani. Osobe koje daju savjete o prehrani treba da budu svjesne da imaju odgovornost prema ljudima. Uvijek se držati znanstvenih dokaza i činjenica a ne laičkih preporuka koje mogu napraviti više štete nego koristi. I na kraju, svako od nas je poseban. Pristup nutricionizmu je danas indivudalan i holistički. To znači da obuhvata sve navike uklopljene u život jednog pojedinca.
