Jezgra Mjeseca se postupno hladi i skuplja, a promjene prate potresi koji mogu trajati satima i u toku kojih se aktiviraju klizišta.
Mjesečev južni pol postao je centar zanimanja naučnika otkako je otkriveno da se tamo možda nalazi led. To područje bi, kako pokazuju najnovija istraživanja, moglo biti manje gostoljubivo nego se u početku mislilo.
Prošle godine je indijska misija Chandrayaan-3 izvela prvo uspješno slijetanje na južni pol Mjeseca. Nekoliko dana ranije, ruska svemirska letjelica Luna-25 srušila se na putu prema istom odredištu.
NASA je također odabrala to područje za cilj misije Artemis III. To će značiti povratak astronauta na Mjesec već 2026. godine.
Alarmantni rezultati novih istraživanja
Rezultati tek provedenog istraživanja koju je financirala NASA alarmirali su naučnike. Prema njima, jezgra Mjeseca se postupno hladi i skuplja, na njegovoj površini se pojavljuju nabori, a ove promjene prate potresi koji mogu trajati satima i u toku kojih se aktiviraju klizišta.
Ovim seizmičkim fenomenima je podložan i južni pol Zemljina prirodnog satelita što predstavlja prijetnju potencijalnim slijetanjima ljudi i opreme, piše CNN.
"Ovi rezultati ne bi trebali uznemiriti struku i obeshrabriti istraživanja južnog pola, ali moramo upozoriti da Mjesec nije dobroćudno mjesto gdje se ništa ne događa", rekao je glavni autor istraživanja, viši naučnik u Centru za Zemlju Nacionalnog muzeja zrakoplovstva i svemira Thomas R. Watters.
Pronalaženje izvora potresa na Mjesecu
Obim mjeseca smanjio se za oko 45 metara u toku posljednjih nekoliko miliona godina, što je značajan broj u geološkom smislu, ali istovremeno premalen da bi imao uticaja na događanja na Zemlji, navodi se u istraživanju.
Unatoč izgledu, Mjesec ima užarenu unutrašnjost što ga čini seizmički aktivnim.
"Postoji vanjska jezgra koja se hladi. Kako se hladi, Mjesec se smanjuje, unutarnji volumen se mijenja i površina se mora prilagoditi promjenama. Riječ je o globalnim stezanjima kojima pridonosi i utjecaj Zemljine gravitacije", rekao je Watters.
Na površini Mjeseca stvaraju se pukotine koje geolozi nazivaju rasjedima.
"Mjesec smatramo geološki mrtvim objektom u kojem se ništa nije dogodilo milijardama godina. Ova događanja su iz skorije historije. Otkrili smo klizišta koja su se aktivirala u toku obilaska letjelice Lunar Reconnaissance Orbiter", objasnio je.
Letjelica NASA-e lansirala 2009. godine
NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO) lansiran je 2009. godine s ciljem mapiranja mjesečeve površine raznim instrumentima. U novom istraživanju, objavljenom 25. januara u časopisu The Planetary Science Journal, Watters i njegovi kolege upotrijebili su podatke koje je prikupio LRO.
Među njima su i podaci o potresima prikupljeni instrumentima koje su ostavili astronauti Apolla prije više od 50 godina. Četiri seizmometra bila su aktivna u toku od sedam godina. Zabilježeni su manji potresi, no naučnici nisu mogli otkriti koji je izvor podrhtavanja tla.
Manji potres razbacat će stvari po tlu
"Na Zemlji je puno jača gravitacija koja vas u toku potresa drži vezanima za tlo. Na Mjesecu je gravitacija puno slabija pa vas čak i manje podrhtavanje tla može oboriti s nogu, a stvari oko vas porazbacati nadaleko", objasnio je.
Potresi problem za buduće misije s ljudima
"Mjesečevi potresi doista bi mogli biti problem za buduće misije slijetanja s ljudskom posadom", rekao je profesor geofizike na Univerzitetu Texas u Austinu Yosio Nakamura. Pregledao je podatke s Apolla i smatra da fenomen potresa na Mjesecu potiče iz dubina, desecima kilometara ispod površine.
"Bez obzira što je uzrok potresa, istina je da oni predstavljaju potencijalnu prijetnju budućim misijama i potrebno nam je više podataka o njima", dodaje.
Potencijalna opasnost koja vreba od podrhtavanja tla na Zemljinom satelitu ograničit će boravak astronauta na najviše nekoliko dana. (Telegram.hr)
