Vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan, Enrike Blanko Armas, ocijenio je da bi ove godine u cijelom regionu, kao posljedica gubitka posla i nedostatka finansija zbog pandemije, moglo da se pojavi oko 400.000 novih siromašnih građana.
Biće pogođeni prije svega neformalni sektor, odnosno oni građani koji nisu zvanično zaposleni i rade u sektoru "sive ekonomije", koji ne može da uživa privilegije mjera koje države obezbjeđuju, ali i oblasti koje su najviše najpogođenije, poput turizma.
- U ovom trenutku prvo što treba da uredimo je radno zakonodavstvo, kako ljudi ne bi ubrzano gubili radna mjesta i visinu primanja - poručio je Armas.
Od 3,7 do 4 miliona ljudi koji rade u Evropi, a dolaze sa Zapadnog Balkana, vjerovatno će izgubiti posao, ocenio je Armas.
Važnost regionalne saradnje
Zato, nastavak strukturnih reformi na Zapadnom Balkanu i Srbiji, digitalizacija poslovanja preduzeća, ulaganje u "zelenu energiju", i kreiranje novih radnih mesta, način je kako da se povrate izgubljena ali i očuvaju postojeći poslovi, poručila je Žužana Hargitai, direktorka EBRD-a za Zapadni Balkan.
Na onlajn panelu Predstavljanje regionalnih ekonomskih perspektiva EBRD-a za maj 2020. i okruglom stolu sa MMF-om i Svjetskom bankom na temu "Povratak poslu kao i obično - Ekonomije Zapadnog Balkana nakon pandemije koronavirusa", istaknuto je da države regiona moraju snažno da odgovore na krizu izazvanu pandemijom.
Hargitai kaže da se nada da pandemija covid-19 neće voditi ka "nacionalizaciji" regionalnih politika, već da se mora raditi na zajedničkoj saradnju u regionu.
- Države u regionu znaju kako izgleda regionalna saradnja i nadamo se da će nastaviti u tom smjeru kako bi dodatno osnažile regionalno povezivanje - rekla je Hargitai.
Fokus regiona mora biti i dalje ka međusobnoj trgovini, a to je prema njenoj ocjeni glavni adut za oporavak ekonomija.
- Bitno je da infrastrukturni projekti nisu zaustavljeni. Bitno je javno-privatno parntnerstvo i kofinansiranje, kao i finansiranje manjih opština - ukazala je ona uz podsećanje da EBRD finansijski podržava brojne projekte u regionu.
Važno je ulagati, kaže u digitalizaciju javnih uprava, nastaviti strukturne reforme i povećati ulaganje u "zelenu energiju" kako bi se povećao nivo zapošljavanja građana na ZB.
Skreće pažnju na to da će lokalne samouprave zbog posljedica pandemije imati sporiji razvoj zbog manjeg priliva u lokalne budžete po osnovu poreza.
- Digitalizacija je put na kojem treba nastaviti, digitalizacija javnih sistema, finansijskog upravljanja, privrede i ne smijemo zaboraviti na zelenu agendu, kakve sve mogućnosti može da otvori i nova radna mjesta - navodi Hargitai.
U tom smislu, važno je, prema njenoj ocjeni, nastaviti sa projektima koji se tiču prečišćavanja vode, održive energije...
U prosjeku pad od 3,5%
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa da će privrede u regionima u kojima je ona aktivna zabilježiti u prosjeku pad od 3,5% 2020. zbog ekonomskog uticaja pandemije covid-19, i da će naredne godine imati rast od 4,1%.
Očekuje se da će na Zapadnom Balkanu, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija trpjeti posljedice poremećaja globalnih lanaca snabdijevanja, zbog svojih snažnih proizvodnih baza, navodi se u novom izdanju Regionalnih ekonomskih perspektiva EBRD-a.
Kako je rečeno na jučerašnjem onlajn panelu, do kraja ljeta će postojati i precizne mjere i preporuke međunarodnih kreditora o tome na koji način region, ali i druge zemlje svijeta, mogu da se oporave od posljedica pandemije. (Tanjug)
