Na području bh. entiteta Republika Srpska od početka ove godine u porodičnom nasilju ubijeno je šest žena, dok za Federaciju BiH podaci o rodno zasnovanom nasilju za 2017. još uvijek nisu poznati.
U periodu od januara do oktobra 2017. godine u RS-u je evidentirano 907 slučajeva nasilja u porodici, što je za 7,2 posto manje u odnosu na isti period 2016. godine.
U prvih deset mjeseci 2017. godine žrtava porodičnog nasilja sa smrtnom posljedicom ženskog spola je bilo šest, dok ih je u toku 2016. i 2015. godine bilo po osam, istakli su za AA iz Odjeljenja za odnose s javnošću MUP-a RS-a.
U Federaciji BiH podaci o slučajevima nasilja u porodici, koji se prikupljaju iz velikog broja izvora, nisu objedinjeni zbog nedostatka određenih izvora.
Gender Centar Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa djelokrugom svoga rada sačinjava godišnje izvještaje o stanju ravnopravnosti spolova za područje Federacije Bosne i Hercegovine. Navedeni izvještaji sadrže i podatke kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova o nasilju u porodici, prema kojima je u periodu od 2006. do 2015. godine prijavljeno gotovo 16.000 slučajeva nasilja.
U BiH još uvijek ne postoji jedinstvena metodologija prikupljanja podataka o rodno zasnovanom nasilju. Praksa prikupljanja i analize podataka o slučajevima nasilju na osnovu spola i porodičnog nasilja ukazuju na značajne razlike u vrsti, evidentiranju i praćenju tih podataka u Federaciji BiH i RS, istakli su za AA iz Agencije za ravnopravnost polova BiH.
"Neujednačenost metodologija prikupljanja podataka u entitetima otežava njihovo prikazivanje zbog nedostatka njihove kompatibilnosti, što predstavlja izazov za pregled stanja u oblasti nasilja na osnovu spola i porodičnog nasilja za državu u cjelini", naveli su iz Agencije.
Dodaju da je neophodno uspostaviti jedinstvenu metodologiju prikupljanja podataka o rodno zasnovanom nasilju koja bi omogućila usklađivanje podataka oba entiteta.
Iako za BiH postoje određeni nezvanični statistički podaci prema broju i vrsti nasilja u porodici, iz nadležnih institucija ističu da su ove brojke samo "siva brojka ili vrh ledenog brijega, jer povećan broj prijava ne mora da znači i povećavanje rasprostranjenosti nasilja".
"Može da znači da žrtve imaju više povjerenja u institucije, ili da su postale svjesne da ono što doživljavaju je nasilje. Tako i smanjen broj prijava ne mora značiti manje nasilja, nego možda i nedostatak povjerenja u nadležne institucije", istakli su iz Agencije za ravropravnost spolova BiH. (AA)