Prof. dr. Jahić: Zašto je u BiH tako visoka smrtnost od kardiovaskularnih bolesti i ko je odgovoran
Foto: Tuzlanski.ba

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine nedavno je objavio Zdravstveno statistički godišnjak za prošlu 2022. godinu.

Posebno je interesentno poglavlje o mortalitetu, odnosno broju umrlih po oboljenjima.

U uređenim sistemima u kojima funkcioniraju institucije, planovi funkcioniranja i finansiranja zdravstvenog sistema, prema riječima prof. dr. Elmira Jahića, predsjednika Udruženja interventnih kardiologa, kreiraju se, između ostalog, na osnovu zastupljenosti nekih oboljenja u ukupnom broju umrlih, tendencijom porasta ili smanjivanja stope smrtnosti pojedninih oboljenja, kao i poređenju sa istim parametrima u drugim državama.

- U našim uvjetima, planovi za pružanje zdravstvenih usluga i prateća raspodjela finansija se veoma često kreiraju od strane nevladinih organizacija i populističkih političara, a ne na osnovu stvarnih potreba, statističkih parametara i na temelju struke - navodi Jahić.

Podaci za prošlu godinu pokazuju da su u FBiH umrle 23.187 osobe. Oboljenja cirkulatornog (kardiovaskularnog) sistema vodeći su uzrok smrti i zastupljena su sa 45,1 posto u ukupnom broju umrlih od svih uzroka smrtnosti (10.449 umrlih osoba).

- Poređenja radi, u svjetskim razmjerama taj postotak je znatno niži i iznosi oko 29 posto. To znači da se oboljenja od kojih se ubjedljivo najviše umire kod nas, mogu značajno bolje prevenirati, dijagnosticirati na vrijeme i kvalitetnije liječiti - dodaje Jahić.

Pojedinačno, po oboljenjima, najviše smrtnih ishoda je bilo od:

- akutnog infarkta miokarda - 2.438,

- COVID-19 virus potvrđen - 1.926,

- moždanog udara - 1.755,

- esencijalne (primarne) hipertenzije - 1.553,

- malignih neoplazmi bronha i pluća - 1.037,

- hronične ishemične bolesti srca - 908,

- inzulino-neovisnod diabetes mellitusa - 801,

- pneumonie, neidentifikovan mikroorganizam - 381,

- malignih neoplazmi dojke - 321 i

- malignih neoplazmi kolona - 302.

Ukoliko se i dalje ne bude uvažavao stav struke, i dok se odlučno ne suočimo sa problemom neprihvatljivo visoke smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, te ukoliko nam "strategije" budu krerane na osnovu populizma i nekih drugih parametara i interesa, sigurno je da će građani BiH i dalje bespotrebno umirati od ovih bolesti - zaključuje prof. dr. Jahić.