U posljednjih nekoliko godina, ekstremniji vremenski uslovi sve su češći u BiH, kao i širom svijeta.
Rastuće poplave, olujni vjetrovi, suše i neočekivani temperaturni ekstremi uzrokuju značajne materijalne štete i ugrožavaju živote.
Poplave koje su pogodile Jablanicu, Konjic, Fojnicu, Kiseljak i Kreševo su nešto o čemu ćemo govoriti dok god budemo ovdje, ali biće još vremenskih anomalija s kojima ćemo se boriti, jer vremenskih ekstrema uvijek je bilo, a sada se čini da su učestaliji, piše Večernji list BiH.
Zoran Zadro, profesor i meteorolog amater koji je upozorio na poplave u BiH kazao je da se „prije ove velike katastrofe koja je pogodila Donju Jablanicu, vidjelo da dolaze velike količine padavina koje će stvoriti probleme.“
Osim kod nas, ni u svijetu vremenska situacija nije bolja, a tema ovih dana su i razorni uragani. S obzirom na to da su svi pratili događanja s uraganom Milton na Floridi, Večernji list je pitao Zadru može li se tako nešto dogoditi i kod nas.
Prema profesoru Zadri, uragani kao vrsta tropskih oluja ne predstavljaju prijetnju BiH. Uragani, odnosno ogromne vrtložne oluje tropskog tipa, obično se formiraju iznad toplih okeana, posebno u oblasti Tihog i Indijskog okeana.
Ove oluje zahvataju obale azijskih zemalja, poput Japana, Filipina i Kine, kao i područje Meksičkog zaljeva.
Zadro ističe da su "uragani prijetnja uglavnom područjima oko Meksičkog zaljeva, gdje mogu donijeti velike materijalne štete i predstavljati opasnost za ljudske živote". Posljednja velika katastrofa na Floridi, na primjer, bila je 1992. godine, kada je uragan Andrew uništio čitava naselja, podsjetio je.
Međutim, iako BiH ne prijete tropske oluje poput uragana, profesor Zadro upozorava na vjetrove uraganske snage koji su posljedica snažne bure i juga.
Ovi vjetrovi, prema Zadri, mogu dosegnuti snagu uragana prve ili druge kategorije, stvarajući značajne štete u priobalnim i planinskim dijelovima zemlje.
U posljednjih sedam godina, regija je svjedočila nekoliko takvih događaja, pri čemu su vjetrovi uzrokovali rušenje infrastrukture, oštećenje zgrada i prekide u snabdijevanju električnom energijom.
Posebnu pažnju izazivaju rijetki mediteranski uragani, poznati kao medicani. Ti fenomeni se pojavljuju u Sredozemlju i izvantropskog su porijekla, ali po strukturi podsjećaju na tropske oluje. Mogu dosegnuti snagu uragana prve ili druge kategorije, ali ne jače od toga.
„Postoje, doduše, rijetki fenomeni koji se pojave u Sredozemlju, oluje su izvantropske, ali po svojoj strukturi izgledaju vrtložno kao uragan, a nazivaju se medicani. Neki ih zovu mediteranskom verzijom uragana.
Ove oluje također mogu imati snagu prve ili druge kategorije uragana, ali ni u kojem slučaju snagu najjače, 5. kategorije prema Saffir-Simpsonovoj ljestvici. Jedine oluje, ali mnogo manjeg promjera u odnosu na uragan i koje su strogo ograničene, a povezane su s nastankom superćelijskih vrsta oluja mogu dosegnuti snagu uragana 4. ili 5. kategorije, jesu tornada, koja se, doduše, rijetko događaju, ali se znaju dogoditi u toplijem periodu godine nad Panonskom nizijom, ali i šire u Evropi“, naveo je.
