Makedonski grad Tetovo te industrijski grad Tuzla u Bosni i Hercegovini našli su se među deset europskih gradova s najvišom koncentracijom toksičnih materija u zraku, pokazala je studija Svjetske zdravstvene organizacije za 2018. godinu.
Ovim povodom razgovarali smo sa profesorom Abdelom Đozićem, stručnjakom sa Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
"Svjetska zdravstvena organizacija ima vrlo egzaktne podatke kada je u pitanju zagađenje vode, zraka i zemljišta. Tuzla je detektovana kao najzagađenija, a je ću slobodno da kažem da je Tuzla najzagađeniji grad u ovom dijelu Evrope. Kada kažemo Tuzla to se odnosi na čitav Tuzlanski region jer zagađenje nema granicu. Dakle nije moguće sad postaviti neku granicu i kazati da zagađenje u Lukavcu ili u nekom drugom industrijskom području nema uticaja na zagađenje zraka u Tuzli" - kaže naš sagovornik.
Prema riječima profestora Đozića za Tuzlu je karakteristično i to da je u pitanju grad koji je geografski smješten u izraženoj kotlini.
Usljed strujanja zraka zagađenja koja se javljaju u Živinicama, Lukavcu pa čak i u Ugljeviku dolazi do koncentriranja i onda se taj zagađeni zrak zadržava ovdje u ovom kotlinskom dijelu, kao što je u ovom slučaju Tuzla.
"Ovdje koncetracije pojedinih zagađujućih tvari dostižu alarmantno visoke nivoe. Primjera radi tokom jednog dana u razmaku od sat vremena zna se dogoditi da koncetracija od recimo 100 mg/m³ (miligrama po metru kubnom) sumpor dioksida naglo skoči na koncetraciju od preko 1000. Na prvom mjestu tome doprinosi industrija, a onda su tu i ova individualna kućna ložišta" - kaže profesor Đozić.
O problemu zagađenosti zraka na području Tuzle pričat će se još dosta godina jer se o ovom problemu uvijek govori kada on nastupi.
"O zageđenom zraku treba pričati u ljeto i pripremati se za ovaj period, sada je već kasno. Grad Tuzla taman i da izvrši toplifikaciju svih objekata problem će opet biti tu jer imamo problem sa termoelektranom koja nema sistem za odsumporavanje dimnih plinova, zatim imamo problem sa Lukavcem gdje praktinčno samo jedna fabrika ima sistem za odsumporavanje. Onda imamo GIKIL koji skoro da nema ništa" govori naš sagovornik.
Stručnjak sa Tehnološkog fakulteta Abdel Đozić savjetuje građane da se individualno zaštite tako što će nositi odgovarajuće maske, da izbjegavaju izlazak vani ukoliko je pojačana koncetracija i da vikende koriste kako bi što više boravili negdje izvan ovog zagađenog područja, a posebno se ovo odnosi na one koji imaju malu djecu.
Na kraju razgovora naš sagovornik podsjeća da danas imamo prisutnu epidemiju respiratornih oboljenja.
Povećan je broj oboljelih od karcinoma pluća, djeca boluju od astme jer prema riječima profesora Đozića to ne treba da nas čudi obzirom da dugotrajno udisanje zagađenih tvari apsorbuje se u pluća i krvotok tako da naš organizam jedno vrijeme može se tome prilagoditi međutim dugotrajno udisanje te koncetracije sigurno vodi ka nekom oboljenju.
"Građani neka ne očekuju da će neko brzo riješiti ovaj problem to će dugotrajan proces koji će trajati godinama. Ono što mogu sami uraditi jeste da se zaštite što je više moguće od onečišćenog zraka" - poručio je Abdel Đozić. (Tuzlanski.ba)
