Limfociti su sastavni dio imunološkog sistema koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih uzročnika bolesti, tačnije pomažu imunološkom sistemu da zapamti svaki antigen s kojim dođe u kontakt.
Antigeni su tvari koje potiču organizam na stvaranje posebnih protutijela (antitijela). Nakon kontakta s antigenima neki se limfociti pretvaraju u memorijske stanice, piše Telegram.
Kad memorijske stanice ponovno naiđu na antigen, one ga prepoznaju i brzo reagiraju. Tako se, primjerice, stvara trajni imunitet nakon preboljenja infekcija kao što su ospice ili vodene kozice. Limfociti su zapravo imunološke stanice.
Postoje dvije glavne vrste limfocita:
T limfociti (T stanice): kontroliraju odgovor imunološkog sistema te služe u obrani organizma od virusa i bakterija, te mogu djelovati i protiv tumorskih stanica
B limfociti (B stanice): B stvaraju antitijela koja napadaju viruse i bakterije
Iako imaju različite uloge u imunološkom sistemu, T stanice i B stanice rade zajedno. T stanice sudjeluju u uklanjanju zaraženih stanica i kontroliraju imunološki odgovor tijela na strane tvari. Većina T stanica treba pomoć drugih imunoloških stanica da se aktiviraju. Nakon što se T stanice aktiviraju, one se množe i specijaliziraju u različite vrste T stanica.
Normalne razine limfocita
Razine limfocita variraju ovisno o dobi, rasi, spolu, nadmorskoj visini i načinu života. Normalne vrijednosti limfocita za odrasle muškarce i žene kreću se između 1,19 do 3,35.
Povišeni limfociti
Povećani broj limfocita naziva se limfocitoza i obično je posljedica infekcije ili bolesti. Naime, s obzirom na to da limfociti pomažu u borbi protiv bolesti, normalno je vidjeti privremeni porast limfocita nakon infekcije. Ipak, limfocitoza može predstavljati ozbiljniju bolest ili stanje, poput raka krvi ili hronične infekcije zato što tijelo ponekad proizvodi dodatne limfocite kako bi pomoglo u borbi protiv infekcija i raznih bolesti.
Simptomi povišenih razina limfocita su:
-natečeni limfni čvorovi
-noćno znojenje
-vrućica
-bolovi u trbuhu
-gubitak apetita
-kratkoća daha
Povišene vrijednosti leukocita mogu biti posljedica:
-općih bakterijskih infekcija
-alergijskih bolesti (povećan broj eozinofila)
-trudnoće i porođaja
-virusnih hepatitisa
-sifilisa
-HIV-a ili AIDS-a
-mononukleoze
-tuberkuloze
-nedovoljno aktivne štitnjače (hipotireoze)
-raka kostiju
-raka limfnih čvorova
-raka krvi
Sniženi limfociti
Smanjeni broj limfocita naziva se limfopenija. Ako imate nizak broj limfocita pod povećanim ste rizikom od infekcije. Glavni faktor rizika za limfopeniju je loša prehrana. Infekcije, bolesti, lijekovi i drugi čimbenici također povećavaju rizik od limfopenije. Gripa ili druge blage infekcije mogu uzrokovati limfocitopeniju, no ona može biti uzrokovana i ozbiljnijom bolešću ili stanjem.
Najčešća infekcija koja može dovesti do limfopenije je HIV (virus humane imunodeficijencije), koji uzrokuje AIDS. Simptomi limfopenije mogu varirati od blagih do ozbiljnih te ovise o težini limfopenije kao i o njezinom trajanju.
Simptomi sniženih vrijednosti limfocita:
-česte infekcije, poput prehlade ili upale pluća
-neobične infekcije uzrokovane mikrobima, gljivicama ili parazitima koje rijetko uzrokuju probleme ljudima koji imaju zdrav imunološki sustav
-dugotrajne infekcije, poput tuberkuloze
-abnormalni krajnici
-natečeni limfni čvorovi
-kožna stanja kao što su alopecija (iznenadni gubitak kose), ekcem, piodermija (izbočine na koži koje se pretvaraju u natečene, otvorene rane), blijeda koža, žutica (žutilo kože i očiju ), modrice i ranice u ustima
-uvećana slezena
Smanjene vrijednosti leukocita mogu biti posljedica:
-virusnih bolesti
-HIV-a ili AIDS-a
-tuberkuloza ili trbušnog tifus
-bolesti krvi kao što je Hodgkinova bolest
-autoimune bolesti kao što je lupus
-liječenja zračenjem ili hemoterapijom
Liječenje ovog stanja ovisi o uzroku i njegovoj ozbiljnosti. Ako se osnovno stanje uspješno liječi, limfopenija će se vjerojatno poboljšati.
