Variranje koncentracije polena je u skladu sa vremenskim prilikama, pri čemu sunčani i vjetroviti periodi znače veću, a kišni dani manju mogućnost pojave alergije.
Visoke temperature potiču biljke da cvjetaju, što znači da će proizvoditi i otpuštati više polena. Toplije vrijeme također može produžiti sezonu cvjetanja, što povećava ukupnu izloženost polenu tokom dužeg razdoblja.
Suho i toplo vrijeme je također povezano s višim razinama polena jer vlaga u zraku može otežati polenu da se širi. U suhim uslovima, polen se lako prenosi vjetrom na velike udaljenosti.
''Povećanje temperature znači i pojavu češćih alergija. Osobama koje su alergične na polen drveća preporučuje da u vrijeme cvjetanja drveća, što više vremena provode u visokoplaninskom području, odnosno iznad granice šume, a osobama koje su alergične na polen trava da vrijeme provode u okviru šumskih ekosistemima. Osobe alergične na polen korova trebaju izbjegavati neuređene i zapuštene površine'', stoji u izvještaju Centra za ekologiju i prirodne resurse.
Kada polen dospije u zrak, ljudi ga mogu udahnuti, a kod osoba koje su osjetljive, imunološki sistem ga pogrešno prepoznaje kao opasnost i oslobađa hemikalije poput histamina koje izazivaju simptome alergije.
''U slučaju otežanih disanja, kihanja, suzenja očiju i nosa, obratiti se ljekaru. Uzimati što više tečnosti, umivati se mlakom vodom, jačati imuni sistem organizma unoseći dovoljne količine vitamina i minerala'', savjetuje se.
Praćenje vremenskih uslova i poduzimanje mjera opreza može pomoći u upravljanju simptomima alergije na polen.
