Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2023. pokazuje da korupcija cvjeta širom svijeta.
CPI rangira 180 zemalja i teritorija širom svijeta prema njihovom percipiranom nivou korupcije u javnom sektoru, ocjenjujući na ljestvici od 0 (visoko korumpirano) do 100 (vrlo čisto).
Više od dvije trećine zemalja postiglo je ocjenu ispod 50 od 100, što snažno ukazuje na to da imaju ozbiljnih problema s korupcijom.
Globalni prosjek zapeo je na samo 43, dok velika većina zemalja nije postigla nikakav napredak ili je nazadovala u posljednjoj deceniji, stoji u objavljenom indeksu percepcije korupcije (CPI) Transparency Internacional objavljenom u utorak.
23 zemlje pale su na svoje najniže rezultate do sada ove godine, prenosi Tuzlanski.ba.
Nepravda i nevolja na vrhu
Globalni trend slabljenja pravosudnih sistema smanjuje odgovornost javnih dužnosnika, što omogućava bujanje korupcije.
I autoritarni i demokratski vođe potkopavaju pravdu. Time se povećava nekažnjivost korupcije, pa čak i potiče otklanjanjem posljedica za kriminalce. Korumpirana djela poput podmićivanja i zlouporabe ovlasti također se infiltriraju u mnoge sudove i druge pravosudne institucije širom svijeta.
Tamo gdje je korupcija norma, ranjivi ljudi imaju ograničen pristup pravdi, dok bogati i moćni zarobljavaju cijele pravosudne sustave, na štetu općeg dobra.
Zemlje koje su visoko rangirane na CPI-u imaju vlastiti problem nekažnjivosti, čak i ako se to ne odražava u njihovim rezultatima. Pa ipak, zemlje s najboljim rezultatima često ne uspijevaju uhvatiti se za počinitelje transnacionalne korupcije i one koji ih omogućuju
Šta se događa u svijetu?
Svaka regija ili stagnira u svojim ukupnim naporima protiv korupcije ili pokazuje znakove opadanja. Međutim, nekoliko je zemalja značajno poboljšalo svoje rezultate u posljednjoj deceniji, pokazujući da je napredak moguć u svakom okruženju.
Dok su Zapadna Evropa i Evropska unija i dalje regija s najboljim ocjenama, njen je regionalni prosjek ove godine pao na 65, kako provjera i ravnoteža slabe, a politički integritet erodira.
Ostatak svijeta i dalje stagnira sa svim ostalim regijama s prosjekom ispod 50. Istočna Evropa i središnja Azija bore se s nefunkcionalnom vladavinom prava, rastućim autoritarizmom i sistemskom korupcijom.
Bliski istok i Sjeverna Afrika pokazuju malo poboljšanja, odražavajući stalne borbe s političkom korupcijom i sukobima, a Azija i Pacifik pokazuju dugoročnu stagnaciju, iako neke zemlje koje su povijesno na vrhu nazaduju. Konačno, nedostatak neovisnosti pravosuđa i slaba vladavina prava omogućuju raširenu nekažnjivost u Americi.
Rezultati ljestvice
Danska je i ove godine osigurala prvo mjesto u međunarodnoj usporedbi (90 bodova), a Finska i Novi Zeland su na drugom i trećem mjestu. Ovaj put Austrija je osvojila samo 71 bod i tek je na 13. mjestu u evropskoj usporedbi.
Indeks percepcije korupcije obuhvata posljednje tri godine i prikuplja podatke iz 13 izvora podataka iz dvanaest različitih institucija.
Najniže rangirane zemlje
Najniže na međunarodnom nivou su Somalija (11 bodova), kao i Venezuela, Sirija i Južni Sudan sa po 13 bodova. Zemlje Balkana, kao što su Hrvatska koja se nalazi na 57. mjestu, Sjeverna Makedonija na 77., Srbija na 104., Bosna i Hercegovina na 108. mjestu.
Prema Georgu Krakowu, članu uprave TI-Austria, indeks ne govori samo o tome je li kriminalno ponašanje stvarno počinjeno, već o tome kakvu sliku politika, administracija i pravosuđe predstavljaju izvana i iznutra.
Cijelu ljestvicu možete pogledati ovdje.
