Nedostajući novac entitetske vlade namiruju iz budžeta od drugih prikupljenih poreza.
Ruža Duspara iz Maglaja dobiva penziju u vrijednosti oko 350 eura. Naslijedila je od supruga koji je preminuo prije pet godina.
Ova 75-godišnjakinja boravi u domu za stare u ovom gradiću na sjeveru Bosne i Hercegovine.
"Penzija mi ne može pokriti pola troškova doma. Ne znam šta bih da mi nije sinova", kaže Ruža za Radio Slobodna Evropa, dodajući da joj djeca novac šalju iz inostranstva da bi mogla plaćati dom.
Ona i blizu 738 hiljada umirovljenika penzije koje u prosjeku iznose oko 800 KM proteklih godina prima redovno, ali ne zahvaljujući uplati radničkih doprinosa.
Broj penzionera u Bosni i Hercegovini se gotovo izjednačio s brojem radnika kojih je u junu bilo oko 855 hiljada.
Vladama dva entiteta u BiH – Federaciji BiH i Republici Srpskoj u čijoj nadležnosti su socijalna pitanja - u prosjeku nedostaje više od 200 miliona eura godišnje za isplatu penzija. Toliko iznosi razlika između uplaćenih doprinosa i ukupnih rashoda za starosne i vojne mirovine, invalidnine i druga prava.
Nedostajući novac entitetske vlade namiruju iz budžeta od drugih prikupljenih poreza.
Deficit u budžetima entiteti popunjavaju kroz zaduživanja na berzama u zemlji i inozemstvu, a ove godine planiraju se zadužiti ukupno više od milijardu eura, kako se navodi u usvojenim budžetima.
Razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih mirovina će se, prema zvaničnom procjenama vlasti, i dalje povećavati zbog sve većeg broja umirovljenika, redovnog zakonskog povećanja penzija za nekoliko postotaka godišnje i nedostajućeg broja radnika.
Vlade zvanično procjenjuju da bi do 2032. godine razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih mirovina mogla premašiti 800 miliona eura koji će se morati namiriti iz budžeta.
Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže da je takvo stanje "neodrživo", te da vlade moraju poticati zapošljavanje.
"Međutim, nama mladi i najstručniji kadrovi odlaze u inostranstvo, jer ovdje ne vide perspektivu za svoju djecu. S druge strane, strani investitori kada dođu u BiH vide političku nesigurnost i namete na platu od 41 posto. To je neodrživo i dovodi u pitanje isplatu budućih penzija", kazao je Mehić za RSE.
Ima li dovoljno radnika u BiH?
Prema podacima penzijskih fondova i Agencije za statistiku BiH u ovoj državi je u junu bilo oko 855 hiljada zaposlenih i 738 hiljada penzionera.
Na biroima za zapošljavanje je prijavljeno 325 hiljada nezaposlenih.
Iz Udruženja poslodavaca u BiH kažu za RSE da će "svako ko misli da održi firmu u BiH morati uvoziti radnu snagu".
Trenutno od vlasti zahtijevaju da se broj radnih dozvola za strance udeseterostruči sa oko 6.000 na 60.000, da se olakšaju i ubrzaju procedure uvoza radnika, među kojima su najzainteresiraniji Turci, Pakistanci i Nepalci.
"Mi danas imamo oko 55.000 ljudi na evidenciji nezaposlenih u Republici Srpskoj. Ponuda radnika je prilično slaba. Ljudi ne žele raditi poslove koje nudimo, a mnogi od njih rade u 'sivoj zoni' i nisu zainteresovani za stalni posao", kazao je za RSE Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH, kaže da je "alarmantan podatak" da je broj radnika u prerađivačkoj industriji u ovom entitetu u protekloj godini smanjen za 4.000, dok je za 600 ljudi porastao u javnom sektoru.
"Mladi odlaze i ovaj trend u budućnosti neće biti bolji, bit će samo gore. Uslijed nedostatka broja radnika, kompanije iz BiH se šire ili prebacuju poslovanje pa i radnike u Hrvatsku, koja je u EU i nudi velike poticaje, ili Srbiju koja također daje ozbiljne podsticaje. Ovdje nemate ništa, ni podsticaje niti radnike", kazao je Smailbegović za RSE.
Dodaje da je na biroima za zapošljavanje u Federaciji BiH zvanično oko 260.000 nezaposlenih, a da "možda četvrtina traži posao, ostali su tu radi zdravstvenog osiguranja ili rade nacrno".
Smailbegović kaže da BiH ima 1,2 radnika na jednog penzionera, a da je prosjek u Evropskoj uniji 1,8 radnika na jednog penzionera.
"Mi da bismo stigli evropski prosjek, moramo zaposliti 200.000 radnika samo u Federaciji. Mi niti imamo gdje zaposliti tolike radnike niti imamo koga zaposliti", kaže Smailbegović za RSE.
Poslodavci kažu da su kvote za zapošljavanje stranih radnika male, ali većim problemom smatraju "birokratizirane procedure".
Kažu da procedura, za razliku od Hrvatske gdje to traje dvije-tri sedmice, u BiH traje i godinu dana, pa u međuvremenu odustaju i radnici i kompanije.
Kako se isplaćuju penzije u BiH?
U Bosni i Hercegovini je oblast socijalne zaštite u nadležnosti dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske – u kojima postoje dva fonda za penzijsko osiguranje.
Zbog neodrživosti fonda, koji je ranije funkcionirao po sistemu solidarnosti gdje tri radnika trebaju uplaćivati doprinose koji bi bili dovoljni za jednu penziju, Republika Srpska je 2016. godine prešla na tzv. trezorsko poslovanje.
Federacija BiH je to učinila četiri godine kasnije.
Doprinosi se od tad ne uplaćuju na račune penzijskih fondova, već direktno u entitetski budžet. Nedostajući iznosi za mirovine namiruju se od drugih poreza, PDV-a ili akciza.
Isplata penzija je tako osigurana, ali manje novca ostaje za razvojne projekte i druge svrhe. Istovremeno se entiteti zadužuju za desetke miliona maraka svakog mjeseca kako bi popunili budžetske deficite ili vratili prethodne kredite.
Prema zvaničnim podacima ustupljenim Radiju Slobodna Evropa, entitetima svake godine nedostaje oko 16 posto novca potrebnog za isplatu penzija, invalidnina i ostalih prava.
U prvih sedam mjeseci 2024. godine razlika između uplaćenih doprinosa u Federaciji BiH i isplaćenih mirovina za oko 451.000 korisnika iznosila je oko 143 miliona eura.
Kako žive penzioneri?
Prosječna plata isplaćena u julu u Federaciji BiH iznosila je oko 1380, a u RS-u oko 1460 KM. U Federaciji BiH prosječna penzija iznosi oko 740 KM, a u drugom entitetu, Republici Srpskoj oko 600 KM.
Sindikati procjenjuju da mjesečna "potrošačka korpa" za četveročlanu porodicu košta oko 3000 KM.
Predstavnici penzionera kažu da ova populacija najčešće prvo plati režijske troškove, zatim lijekove za koje kažu da su najskuplji u regiji jer nisu oslobođeni plaćanja PDV-a, a onda gledaju šta će kupiti da jedu.
