Svake godine 6. marta obilježava se Evropski dan logopedije s ciljem podizanja svijesti o različitim poremećajima humane komunikacije te ulogama logopeda u istim.
Tim povodom na ovu temu za RTV7 govorila je Jelena Pajić, bachelor logopedije i audiologije pri Međunarodnom interaktivnom otvorenom centru d.o.o Tuzla
Ko su logopedi i čime se bave?
Logopedi su stručnjaci koji se bavi prevencijom, detekcijom, dijagnostikom i tretmanom poremećaja komunikacije, glasa, govora, jezika, gutanja, čitanja i pisanja.
Kako protiče razvoj govora?
Govor je osnovno sredstvo komunikacije, kojim izražavamo svoje misli, želje i osjećanja.
Razvoj govora teče kroz dvije faze:
- predgovornu (koja počinje rođenjem djeteta i traje do 9. mjeseca života) i
- govornu (koja počinje između 9. i 15. mjeseca života).
Iako se prva smislena riječ javlja oko prve godine života, dijete počinje da komunicira još po rođenju. Prvo plačem, zatim gukanjem i brbljanjem. Ove faze su jako važne za govor koji će uslijediti, jer dijete tako vježba i priprema govorne organe za pravi govor. Dijete prije svega sluša govor odraslih osoba, zbog čega je neophodno da ima uredan sluh da bi razvoj govora bio adekvatan.
Zaostajanje govorno-jezičkog razvoja moguće je uočiti još u prvoj godini života.
Šta predstavlja prva smislena riječ i kada se ona javlja?
Između devetog i petnaestog mjeseca javljaja se prva riječ sa značenjem te počinje govorno razdoblje u kojem se dijete počinje aktivno služiti govorom i jezikom. Naprimjer, kada dijete govori “mama” potrebno je da uspostavlja kontakt sa majkom i da joj se direktno obraća.
Koji su znakovi roditeljima da trebaju dovesti dijete na logopedski pregled?
Znakovi koji bi mogli ukazivati da je potrebno posjetiti logopeda:
- dijete ne uspostavlja kontakt očima,
ne reaguje na buku i glasne zvukove niti se okreće ka izvoru zvuka,
- ne pokazuje interes za zvučne igračke,
- ne komunicira pokazivanjem ili vokalizacijom sa okolinom,
- ne reaguje na kratke zahtjeve,
- izostanak brbljanja.
Kada dijete najranije treba dovesti logopedu na procjenu?
Ne postoji donja granica za odlazak kod logopeda. Ukoliko roditelji primjete da dijete kasni u odnosu na svoje vršnjake ili dobijaju preporuku od pedijatra, vaspitača koji su u kontaktu s njihovom djecom potrebno je javiti se logopedu. Rana intervencija nam je jako važna. Efektivniji je rad i bolje su prognoze kada dijete dođe u ranom uzrastu.
Koji su to problemi sa kojima se susrećete u radu sa djecom?
Najčešće se susrećem sa usporenim govorno-jezičkim razvojem, artikulacijsko-fonološkim poremećajima, poremećajima tečnosti govora-mucanje, teškoće u usvajanju čitanja i pisanja te dizartrije i afazije koje imaju odrasli klijenti nakon traumatskih oštećena mozga.
Koliko je izloženost djece ekranima, telefonima i tv od najranije dobi uzrok što djeca sve češće kasnije progovaraju ili imaju probleme sa izgovorom?
Ekrani zasigurno nisu dobri za djecu. Pored mnogo vizuelnih stimulusa koje djeca dobijaju tu su i auditivni stimulusi, brzi prelazi slika, mnogo jarkih boja, a dječiji mozak to sve ne stiže obraditi. Svi elektronski sadržaji ne dovode do dijaloga, ne potiču komunikaciju kod djece.
Kada je krajnje vrijeme za prve prave riječi?
Dijete bi do treće godine života trebalo usvojiti bazu maternjeg jezika što se smatra bazičnim za dalji govorno-jezički razvoj. Pravilan izgovor svih glasova trebao bi biti do 6.godine života.
U dobi od tri do četiri godine godine dijete bi se trebalo služiti višečlanim rečenicama koje bi trebale biti pretežno gramatički tačne. Važno je obratiti pažnju i na to koliko dijete razumije. Tako bi u toj dobi dijete trebalo razumijeti naloge koje uključuju više od dva pojma, upotrebu negacije, osnovne prijedloge.
Do sedme godine života djetetov govor bi trebao biti sadržajno raznovrstan, izgovor svih glasova korektan te bi trebalo imati usvojene predvještine čitanja i pisanja što mu omogućuje da bude spremno za dalje usvajanje, učenje i primjenu novih sadržaja te da što bolje savlada školsko gradivo.
Kako roditelji mogu potaknuti govorno-jezički razvoj?
Od samog rođenja bitno je komunicirati s djetetom, pričati mu dok ga kupate, hranite i presvlačite. Svaki korak i plan koji roditelj ima treba djetetu verbalizirati, ukazati mu na ono što se događa oko njega i na taj način će dijete najbolje doživjeti i upoznati svijet oko sebe. Dijete treba osjetiti da je uključeno u vaše razgovore kada je u vašem prisustvu. Odgovarajte mu na njegova glasanja iako i ne razumijete šta je reklo. Oponašajte svoje dijete, njegov smijeh i izraze lica. Što više vremena provodite u igri.
Na koji način organski uzroci mogu dovesti do problema sa izgovorom glasova?
Organski uzroci predstavljaju odstupanja u građi ili funkciji organa za artikulaciju, kao što su:
- rascjep usne i/ili nepca,
- visoko (gotsko) nepce,
- protruzija čeljusti,
- kratka podjezična vezica (frenulum),
- oštećenje sluha.
Pored organskih postoje i funkcionalni, gdje zapravo nemamo odstupanja u građi ili funkciji organa za artikulaciju, već se oni upotrebljavaju na pogrešan način, čija je posljedica upravo nepravilan izgovor glasova.
Često se dešava da se kasno progovaranje, oskudan rječnik ili nepravilan izgovor pripisuju lijenosti ili tvrdoglavosti djeteta kao i genetskom naslijeđu. Upravo su to razlozi zbog kojih pravovremeno javljanje logopedu izostane.
