Početak školske godine nameće neminovno roditeljima i pitanje ishrane njihove djece, jer većina provodi sedam, osam sati na časovima, dok mnogi mališani nižih razreda idu prije ili poslije obavezne nastave u produženi boravak.
Neke osnovne škole imaju svoje kuhinje i pripremaju za one koji to žele obroke, naravno uz novčanu nadoknadu, dok ostale dopremaju ručak iz nekog restorana, sa kojima se sklopi ugovor. Na raspolaganju je i mogućnost da se đacima u nižim razredima preko škole obezbjedi i užina. Na roditeljima je da prihvate ili ne te ponude ili da pakuju u kutijice svaki dan užinu, po sopstvenom izboru namirnica.
„Jutarnja užurbanost nije opravdanje za nespremanje doručka koji mogu da čine ovsene ili kukuruzne pahuljice, sendvič sa pilećim ili ćurećim prsima, jedno do dva parčeta hljeba sa namazom i kuhano jaje“, navodi se u objavi Instituta iz Srbije, te se dodaje:
„Užina visoke nutritivne vrijednosti, a niskog sadržaja masti i koncentrisanih ugljenih hidrata omogućava da dijete bude sito do ručka“.
Takođe, navodi se da ručak, ako dijete ide u školu prije podne, treba da bude po dolasku kući, a ako ide poslije podne u školu, dijete treba da ruča prije polaska u školu. U pripremi ručka prednost treba da ima kuhanje, dinstanje i pečenje i pored supe ili čorbe, ručak treba da čine meso ili riba, povrće i kuhano jelo, dok pohovanu i prženu hranu treba izbjegavati.
„Na velikom odmoru čest je unos sokova ili slatkih gaziranih napitaka uz užinu, a nekada su i sami napici užina, što je neprihvatljivo. Nedovoljan unos vode dovodi do umora, smanjene koncentracije, glavobolje. Djeca bi u zavisnosti od uzrasta trebalo da popiju najmanje tri do četiri čaše vode dok su u školi, glasi još jedna preporuka“, još jedna je preporuka instituta. (City Magazin)
