Klinika za neurologiju UKC Tuzla organizirat će u ponedjeljak, 29. oktobra akciju za stanovništvo na dvije lokacije u Tuzli u namjeri da informira javnost i doprinese edukaciji šire populacije o važnosti blagovremenog prepoznavanja simptoma i brze reakcije u prepoznavanju prvih znakova moždanog udara.
Ta akcija bit će održana na dan kad se u svijetu obilježava Dan borbe protiv moždanog udara. Stručnjaci navode da je moždani udar drugi ili treći uzrok smrtnosti u većini zemalja u svijetu i prvi uzrok invalidnosti. Sve više, od moždanog udara, obolijevaju i osobe mlađe životne dobi.
Svjetska organizacija za borbu protiv moždanog udara (WSO) zalaže se za moderni, kontinuirani pristup od prevencije do tretmana prema rehabilitaciji i dugoročnoj podršci.
Tri su osnovna principa prema kojima moždani udar može biti spriječen, liječen i dugoročno kontroliran. Kad je riječ o prevenciji, svako može preduzeti određene korake da bi smanjio rizik i opasnost od moždanog udara.
Osnovni koraci su poznavanje svojih rizikofaktora (visoki krvni tlak, dijabetes, visok krvni holesterol), fizička aktivnost i redovno vježbanje, pridržavanje zdrave dijete s visokim udjelom voća i povrća u ishrani a niskim udjelom soli da bi se održalo zdravlje i nizak krvni tlak, ograničiti konzumaciju alkohola, izbjegavati pušenje, te naučiti prepoznati upozoravajuće znake moždanog udara.
Postoji test za jednostavno prepoznavanje znakova moždanog udara za svakoga, a podrazumijeva provjeravanje da li je lice simetrično, da li je neki od uglova usana iznenada spušteniji od drugog, mogu li se podići obje ruke i stisnuti pesnice istom snagom, da li je govor jasan i da li vas razumiju. Vrijeme je od kritičke važnosti, ako se primijeti bilo koji od ovih upozoravajućih znakova treba djelovati brzo.
Tromboliza (otapanje krvnog ugruška) je zasad jedina dokazana i opravdana terapija u akutnom ishemičkom moždanom udaru koja se s uspjehom primjenjuje, koja se od 2008. godine sa uspjehom primjenjuje i u Klinici za neurologiju UKC Tuzla.
"Osnovni uvjet da bi se mogla aplicirati ta terapija je da od momenta početka prvih simptoma ishemičkog moždanog udara pa do aplikacije lijeka ne smije proći više od tri odnosno u nekim slučajevima 4,5 sata", navode iz UKC Tuzla.
Šta uzrokuje moždani udar?
Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza. Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stjenci krvne žile što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stjenke krvne žile. Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda, u dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom zaostaje različit stepen neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je ovisna o tuđoj pomoći.
Simptomi bolesti - Najčešći simptomi moždanog udara su:
• utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela,
• poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe,
• naglo zamagljenje ili gubitak vida, posebno na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
• naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
• gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,
• omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
Uzročnici rizika bolesti
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani su s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara, pa se nazivaju uzročnici rizika za nastanak moždanog udara. Na neke uzročnike rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće uticati. U zadnje vrijeme snižava se dob bolesnika koji zadobiju moždani udar: čak 46% moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, tj. između 45. i 59. godine života. Najpoznatiji uzročnici rizika na koje se može uticati, a povezani su s načinom života su: pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina. Neke bolesti predstavljaju uzročnike rizika za nastanak moždanog udara na koje se može uticati kao što su: povišen krvni pritisak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija.
Kako spriječiti moždani udar?
Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom: hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljena hrana, hrana bogata holesterolom itd., a treba prijeći na zdrav način prehrane: prehrana u kojoj dominiraju nezasićene masti, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća u hrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe u prehrani, pogotovo plava riba. Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska dijeta, tj. tradicionalna prehrana na obalama Mediterana.
U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već 5 godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača. Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno. Prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost su dokazani čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Jednostavan način smanjenja prekomjerne tjelesne težine je prelazak na zdrav način prehrane i povećana tjelesna aktivnost.
Tuzlanski.ba
