Najava lidera Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudina Radončića da će kao najveći razvojni projekt BiH narednih godina biti kandidatura za organiziranje Zimskih olimpijskih igara 2022. godine, naišla je na odobravanje u bh. javnosti, piše Dnevni avaz
S Radončićevim stavom da će i sama kandidatura pokrenuti masovne radove i konačni izlazak iz letargije u kojoj se naša zemlja godinama nalazi, slaže se i Enes Terzić, nekadašnji koordinator Operativnog centra 14. olimpijskih igara, održanih 1984. godine u Sarajevu.
Centar svijeta
Terzić, kao jedan od najzaslužnijih ljudi za to što se i nakon 28 godina o sarajevskoj Olimpijadi govori samo u superlativu, prvi put od spomena ponovne kandidature Sarajeva za organiziranje ZOI izražava optimizam da bi glavni grad BiH ponovo mogao biti "centar svijeta".
- To je sjajna i, prije svega, razvojna ideja koju trebaju svi podržati. Čestitam Radončiću što je tu inicijativu očigledno spreman provesti u djelo. On je poslovan čovjek koji se dokazao na više polja i ako za taj posao budemo odabrali najbolje kadrove, a one nesposobne od tog projekta udaljili, vjerujem da možemo uspješno organizirati Olimpijadu 2022. - kaže Terzić.
Dodatni vjetar u leđa ovoj inicijativi svakako predstavljaju dobra iskustva iz 1984. godine. Organiziranje Olimpijade u Sarajevu doprinijelo je procvatu ekonomije i turizma ne samo u glavnom gradu BiH nego u široj regiji. Također, bitna je i činjenica da je tada sagrađen veliki broj cijelih stambenih naselja, kao i brojni sportski objekti koji bi, uz adekvatnu sanaciju, ponovo mogli ugostiti najbolje sportiste svijeta.
Radončićevu zamisao pozdravlja i Marijan Kvesić, član Olimpijskog komiteta BiH. Kvesić ističe da bi i kandidatura i organizacija Olimpijskih igara bile dobra prilika ne samo za razvoj bh. sporta nego i cjelokupnog društva.
- Imamo dosta olimpijskih kapaciteta koje bi trebalo osavremeniti i uložiti u infrastrukturu, ali mislim da je to dugoročno isplativa investicija, jer bi naše planine nakon Igara ostale primamljiva turistička destinacija - kaže Kvesić.
Dobra uvertira
Podršku Radončićevoj ideji o kandidaturi Sarajeva za ZOI 2022. godine iskazuje i Vinko Radovanović, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.
On je zajedno s gradonačelnikom Sarajeva Alijom Behmenom istakao kandidaturu za organiziranje Evropskog olimpijskog festivala mladih (EYOF) 2017. godine, a za koji bi dva grada potvrdu organizacije trebala dobiti za nepuni mjesec u izraelskom gradu Eilat.
- Mislim da bi ta manifestacija bila dobar test i uvertira za Olimpijske igre 2022. u Sarajevu i svakako podržavam inicijativu za tu kandidaturu - kaže Radovanović.
Impresivne brojke
- 18. maja 1978. Sarajevo u Atini prihvatilo organiziranje ZOI
- 567 projekata realizirano uoči Olimpijade u Sarajevu 1984. godine
- 49 reprezentacija olimpijskih nacionalnih komiteta učestvovalo na 14. ZOI
- 2.500 sportista i njihovih pratilaca bilo na Olimpijadi u Sarajevu
- 7.283 novinara pratila ZOI 1984.
- 30.000 ljudi bilo neposredno uključeno u organiziranje 14. ZOI
- 12.500 zvaničnih gostiju pratilo Olimpijadu
- 2 milijarde ljudi dnevno pratile televizijski prijenos iz Sarajeva
Moglo nekad, može i danas
Još 1968. godine Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, sa sjedištem u Parizu (OECD), u posebnom projektu sarajevski region proglasila je potencijalnim i atraktivnim područjem za razvoj zimskosportskog i kontinentalnog turizma u Evropi.
Inače, Sarajevo je prvi grad u historiji ZOI koji se kao region u razvoju pojavio u ulozi organizatora ovakve velike priredbe. I tada, a i danas, organizacija ovakvih igara bila je nekom vrstom ekskluziviteta bogatih i razvijenih zemalja. No, mnogi vjeruju da ako je Sarajevo moglo tada, može i danas biti domaćin najveće snježne sportske bajke na svijetu. Sankt Moric, Lejk Plesid i Inzbruk gradovi su koji su dva puta bili domaćini ZOI.
Tuzlanski.ba / Avaz
