Bosna i Hercegovina iz godine u godinu ima sve manje stanovnika zbog negativnog prirodnog priraštaja i odlaska građana iz zemlje. Analitičari ističu da BiH polako postaje zemlja staraca.
U Banjaluci, najvećem gradu Republike Srpske, nedavno je za 24 časa rođena tek jedna beba, a u Zenici, trećem po veličini gradu u Federaciji BiH nije rođena ni jedna. Ovaj podatak oslikava realnost demografskog osipanja Bosne i Hercegovine koja godinama bilježi drastičan pad stanovništva, negativnim prirodnim priraštajem i odlaskom stanovništva.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, za prvih devet mjeseci 2018. godine u zemlji je rođeno nešto više od 21.000 beba, dok je sa druge strane umrlo preko 27.000 građana, a prema istim podacima BiH je posljednji put imala pozitivan prirodni priraštaj 2004. godine.
Takođe BiH je zemlja iz koje ljudi odlaze i to najviše mladi koji bi trebali da zasnivaju porodice a tačnih podataka o tome nema. Prema različitim procjenama nevladinih organizacija, za poslednjih pet godina BiH je napustilo između 170.000 do 200.000 građana.
- Demografsko osipanje rezultat je toga što vlast nije uradila ništa za građane. Mladom svijetu u fertilnoj dobi nisu osigurane osnovne pretpostavke, ne za porodicu, nego za život i stoga se oni vrlo često odlučuju u druge zemlje izvan BiH i utoliko BiH društvo postaje sve više, sve dominantnije društvo staraca - kaže sociolog Slavo Kukić.
Slično misli i Omer iz Velike Kladuše kojeg smo zatekli u redu za vizu ispred konzulata Slovenije u Banjaluci.
- Svi mladi gledaju da odu što prije odavde, za par godina će ostati samo starci i prazne kuće - navodi on.
Oni koji, pak, ostaju u BiH sve kasnije stupaju u brak. Muškarci u prosjeku sa 29, a žene sa 26 godina i prosječno imaju 1,4 dijete.
Demograf Aleksandar Čavić ističe da to nije dovoljno ni za prostu reprodukciju, ali je stanje takvo da mladi kasno i jako teško ostvaruju ekonomsku egzistenciju koja je osnovni preduslov za zasnivanje porodice. Zato, kaže, nadležni moraju početi hitno vući neke poteze da se zaustavi demografsko propadanje.
- Potrebno je da se usvoji populaciona politika i Republike Srpske i Federacije BiH i Brčko distrikta i da te populacione politike imaju tri osnovna elementa, to jeste pronatalitetna politika kao element broj 1, politika prema migracijama kao broj 2 i politika prema starijim licima kao broj 3 - poručuje Čavić.
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da nadležni očito ne žele ili ne mogu da razumiju na koji način smanjenje populacije utiče na državu.
- Gubimo radnike, gubimo potrošače, gubimo one koji stvaraju novu vrijednost, gubimo PDV, gubimo direktne poreze i samim tim gubimo punjenje budžeta bez kojeg nema ni zdravstvenog fonda ni penzionog fonda - pojašnjava Pavlović.
Uprkos svim pokazateljima koji bi "upalili alarm" u bilo kojoj zemlji, politički zvaničnici u BiH se i dalje bave produbljivanjem nacionalnih, vjerskih i ideoloških razlika zarad lične koristi zaboravljajući na potrebe građana, ali i same države - smatra sociolog Slavo Kukić.
- Da bi se išta promijenilo, nužna je promjena političke paradigme koja će umjesto zaštite Srba, Hrvata i Bošnjaka staviti zaštitu prava čovjeka na život i donijeti mjere koje će ljude ostaviti u BiH a ne trpati ih u vozove, autobuse i avione i usmjeravati na druge svjetske destinacije - zaključuje on.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH je tada živjelo oko 3,5 miliona stanovnika. Procijene Ujedinjenih nacija iz 2017. govore da će se već za 30 godina, ako se nastave negativni trendovi, broj stanovnika u BiH smanjiti za više od pola miliona ljudi. (Slobodna Evropa)
