Studija je obuhvatila 23,6 miliona Amerikanaca koji su dijagnostikovani sa 34 tipa kancera i 7,4 miliona smrtnih slučajeva od 20 različitih vrsta kancera kod učesnika koji su imali između 25 i 84 godine u periodu od 2000. do 2019. godine.
Vjerovatnoća obolijevanja od gotovo 20 tipova kancera povećana je među milenijalcima i generacijom X u poređenju sa bejbi-bumerima, pokazuje nova studija, a istraživači vjeruju da su glavni uzroci rast stope gojaznosti i veća konzumacija ultra-prerađene hrane među mlađim generacijama.
Istraživači su otkrili da su stope incidencije za 17 različitih tipova kancera sukcesivno rasle među generacijom X (rođeni između 1965. i 1980.) i milenijalcima (rođeni između 1981. i 1996) u poređenju sa stopama među bumerima (1955-1964), prema studiji Lanceta koju je objavilo Američko društvo za kancer.
Iako su stope smrtnosti za većinu tipova kancera stabilizovane ili smanjene među mlađim generacijama, povećane su za kancer materice, jetre (samo kod žena), žučne kese, testisa i kolorektalni kancer.
Među bolestima sa višim stopama incidencije kod milenijalaca u poređenju sa bumerima, raspon je bio 12% veći za kancer jajnika do 169% za kancer materice.
Sedamnaest vrsta kancera koja su povećana među mlađim generacijama su kolorektalni, kancer materice, žučne kese, bubrega, pankreasa, mijelom, leukemija, testisa, kancer dojke pozitivan na estrogenske receptore, tankog crijeva, jajnika, jetre kod žena, oralni i grleni kancer koji nije povezan sa HPV-om, anus kod muškaraca, Kaposijev sarkom kod muškaraca i kancer kardije želuca i ne-kardije želuca.
Milenijalci su imali dva do tri puta veću vjerovatnoću da razviju kancer štitne žlijezde, pankreasa, tankog crijeva, bubrega i karlice bubrega nego bumeri, prema studiji. Gen X je imala najviše stope među oralnim i grlenim kancerom koji nisu povezani sa HPV-om u poređenju sa starijom kohortom.
Istraživači vjeruju da rast stopa kancera sugeriše da su mlađe generacije više izložene kancerogenima u ranijim fazama života nego starije generacije. Među 17 vrsta kancera koje su imale više stope, 10 je bilo povezano sa gojaznošću, pa istraživači vjeruju da rast stope gojaznosti takođe može igrati ulogu. Stope gojaznosti rastu decenijama, a gotovo polovina SAD-a će biti gojazna do 2030. godine, prema istraživanju objavljenom u New England Journal of Medicine.
Rast gastrointestinalnih kancera mogao bi takođe ukazivati na promjene u crijevnoj mikrobiomi zbog ishrane koju mlađe generacije konzumiraju, prema istraživačima Lanceta. Nekoliko studija je povezalo dijete bogate ultra-prerađenom hranom i antibioticima sa određenim vrstama kancera, a istraživanja su pokazala da je konzumacija ultra-prerađene hrane među Amerikancima značajno porasla od 2001.
Kancer grlića materice drastično je smanjen među milenijalcima i generacijom X, posebno kod milenijalki. Ovo može biti povezano sa efikasnošću HPV vakcine, prema mišljenju istraživača. HPV vakcina je prvi put odobrena 2006. za djevojčice između devet i 26 godina, pet godina prije nego što je odobrena za upotrebu kod muškaraca. Vakcina je istorijski percipirana kao isključivo ženska vakcina iako i muškarci imaju koristi od nje.
„Povećanje stopa kancera među ovom mlađom grupom ljudi ukazuje na generacijske promjene u riziku od kancera i često služi kao rani indikator budućeg opterećenja kancerom u zemlji“, rekao je dr Ahmedin Jemal, glavni autor studije Lanceta i viši potpredsjednik za nadzor i nauku o zdravstvenoj ravnopravnosti u Američkom društvu za kancer.
