Dok milioni turista godišnje pohode Santorini u potrazi za rajem, lokalno stanovništvo i prirodni resursi suočavaju se s pritiscima koji prijete održivosti ovog mediteranskog dragulja.
Grčki otok Santorini, sa svojim ikoničnim bijelim kućicama i plavim kupolama koje se uzdižu iznad Egejskog mora, već desetljećima privlači posjetitelje iz svih krajeva svijeta.
Ova idilična destinacija, poznata po spektakularnim zalascima sunca i slikovitim krajolicima, postala je simbol luksuznog odmora i romantičnih bijegova.
Santorini je vjerovatno ono što zamišljate kada zamislite Grčku u svojoj glavi; no to je samo slika. Naravno, ostrvo od 15 500 stanovnika privlači industriju brodova za krstarenje na Mediteranu. Ostrvo tehnički može podnijeti sedam ovih brodova veličine zgrade u isto vrijeme, prenose grčki mediji, ali kada se svi pojave odjednom, to postaje problem, uglavnom za ljude koji tamo zapravo žive.
Tako se iza turističke fasade krije kompleksna priča o izazovima koje masovni turizam donosi lokalnoj zajednici i okolišu.
Posljedice masovnog turizma su sve izraženije, a prema informacijama svjetskih medija, u jednom danu na ostrvo pristigne čak do 17 hiljada turista koji dolaze kruzerima.
Armed with selfie sticks and phones, tourists flood into Santorini from all over. But for many of the 20,000 permanent residents, mass tourism has ruined the once idyllic Greek island https://t.co/PQputrMn6N pic.twitter.com/P1lTpM9iDD
— Reuters (@Reuters) July 27, 2024
Lokalne vlasti i stanovnici Santorinija pozivaju na ograničenja za posjetitelje kako bi se očuvao šarm otoka i ograničila prenaseljenost. Kao odgovor na ovaj problem, gradonačelnik Nikos Zorzos aktivno se zalagao za ograničenja, sugerirajući smanjenje broja posjetitelja kruzera sa oko 17 000 dnevnih posjetitelja na 8 000.
No to mu nije uspjelo, te je objasnio da ove godine nije bilo moguće uvesti ograničenja dolazaka na krstarenje zbog unaprijed planiranih takvih putovanja. Međutim, opštinska vlast je uspjela da smanji broj dana, gdje posjetioci prelaze 10.000 do 11.000, sa 63 prošle godine na 48 ove godine.
Problemi koji proizilaze iz sve većeg turističkog toka nisu samo parkiranje ili gužve na atrakcijama. Rast kirija i pretvaranje mnogih stambenih opcija u najam za odmor ostavili su stanovnike koji se bore da održe svoj životni standard.
Nacionalni prihod Grčke od turizma porastao je za 16 posto u prvih pet mjeseci 2024. godine, a predviđa se da će te iste godine premašiti rekord iz 2023. od 33 miliona dolazaka. No, dok Santorini bilježi prihode od turizma, lokalci su nesretni, zarobljeni u gužvama i izloženi posljedicama masovnog turizma.
