Ponavljanje ima čudan odnos sa umom. Možda ste nekad doživjeli ‘‘déjà vu‘‘, stanje kada pogrešno vjerujemo da smo iskusili novu situaciju u prošlosti i to nas ostavlja sa poprilično sablasnim osjećajem nejasnoće.
Akira O‘Connor, viši predavač psihologije na Univerzitetu St Andrews i Christopher Moulin, profesor kognitivne neuropsihologije podijelili su rezultate svog rada na temu deja vu u magazinu The Conversation.
Naučnici su otkrili da je déjà vu zapravo prozor u rad našeg memorijskog sistema. Njihovo istraživanje je pokazalo da se fenomen javlja kada se dio mozga koji detektuje poznatost desinhronizira sa stvarnošću. Deja vu je signal koji vas upozorava da se to dešava: to je vrsta "provjere činjenica" za naš memorijski sistem, prenosi Tuzlanski.ba.
Jamais vu
Suprotnost deja vu je "jamais vu", kada se nešto za šta znate da vam je poznato izgleda nestvarno ili na neki način novo. U nedavnom istraživanju istraženi su mehanizmi koji stoje iza ovog fenomena, objasnio je profesor.
Šta je jamais vu?
Jamais vu može uključivati gledanje poznatog lica i pronalaženje iznenada neobičnog ili nepoznatog. Muzičari to imaju na trenutak – gube put u veoma poznatom muzičkom odlomku. Možda ste ga imali kada ste otišli na poznato mjesto i postali dezorijentisani ili ste to vidjeli "novim očima".
To je iskustvo koje je još rjeđe od deja vu i možda još neobičnije i uznemirujuće. Kada zamolite ljude da to opišu u upitnicima o iskustvima u svakodnevnom životu, oni daju rečencie poput:
"Dok pišem na ispitu, ispravno napišem riječ poput apetit, ali stalno gledam riječ iznova i iznova jer imam drugu misao koja mi govori da bi to moglo biti pogrešno."
Kako izazvati jamais vu?
Ljudi u eksperimentu su opisali svoja iskustva u rasponu od: da riječi "gube značenje što ih više gledate" do "izgledalo je da gube kontrolu nad rukom" ili "ne izgleda u redu, skoro da izgleda kao da nije riječ, već da je nas je neko prevario da pomislimo da jeste."
Eksperiment za vas
Pokušajte napisati neku kratku riječ koju koristite često 33 puta. Da li počne gubiti smisao?
Dublji uvidi
"Naš jedinstveni doprinos je ideja da transformacije i gubitke značenja u ponavljanju prati poseban osjećaj – jamais vu. Jamais vu vam je signal da je nešto postalo previše automatski, previše tečno, previše ponavljajuće. Pomaže nam da se "istrgnemo" iz trenutne obrade, a osjećaj nestvarnosti zapravo je provjera stvarnosti," kažu naučnici.
Ima smisla da se to mora dogoditi. Naši kognitivni sistemi moraju ostati fleksibilni, dopuštajući nam da usmjerimo pažnju kamo god je potrebno, umjesto da se predugo gubimo u zadacima koji se ponavljaju.
Tek počinjemo shvatati jamais vu
Glavni naučni prikaz je "zasićenje" - preopterećenje reprezentacije dok ne postane besmislena.
Povezane ideje uključuju "učinak verbalne transformacije" pri čemu neprestano ponavljanje riječi aktivira takozvane susjede tako da počnete slušati ponavljanu riječ "tress" iznova i iznova, ali onda slušatelji izvještavaju da čuju "haljina" (dress), "stres" (stress) ili nešto slično.
Također se čini povezanim s istraživanjem opsesivno kompulzivnog poremećaja (OKP), koje je proučavalo djelovanje kompulzivnog buljenja u predmete, poput upaljenih plinskih prstenova.
Kao i ponavljanje pisanja, učinci su čudni i znače da stvarnost počinje izmicati, ali ovo bi nam moglo pomoći da razumijemo i liječimo OKP. Ako opetovano provjeravanje jesu li vrata zaključana čini zadatak besmislenim, to će značiti da je teško znati jesu li vrata zaključana i tako počinje začarani krug.
"Nadamo se da će naš rad na jamais vuu potaknuti dodatna istraživanja i još veće uvide u bliskoj budućnosti," zaključili su naučnici.
