Nijemci su skeptični, bez obzira na zvanične navode o tome da inflacija kontinuirano opada, da firme svojim zaposlenicima isplaćuju premije s ciljem amortizacije inflatornih skokova, odnosno da se sklapaju novi, bolji kolektivni ugovori.
Već treći put za redom, strah od većih troškova života na vrhu je ljestvice njemačkih strahova.
To je rang-lista koju objavljuje osiguravajuća kuća "R+V-Versicherung".
Nijemci su skeptični, bez obzira na zvanične navode o tome da inflacija kontinuirano opada, da firme svojim zaposlenicima isplaćuju premije s ciljem amortizacije inflatornih skokova, odnosno da se sklapaju novi, bolji kolektivni ugovori.
Ultimativni indikator straha nalazi se na kasi u supermarket. To je strah da u kolicima za istu količinu novca neće završiti ista količina roba kao ranije, a zbog činjenice da je opala kupovna moć, pišu Nezavisne novine.
"To je zaista duboko ukorijenjen strah u Njemačkoj. Za 33 godine istraživanja, strah od porasta troškova života najčešće je bio broj 1 u našem istraživanju. Ukupno se to dogodilo 14 puta. Čim cijene rastu, taj strah je opet tu", kaže voditelj istraživanja Griša Brover Rabinovič.
Pritom se raspoloženje Nijemaca u 2024. sve u svemu nešto malo i popravilo, koeficijent svih izmjerenih strahova opao je za tri procenta.
Strah od porasta troškova života opao je za čak osam posto u odnosu na prošlu godinu. To je pozitivan signal, na koji autori studije nisu baš računali.
"Oni su u okviru istraživanja ispitali 2.400 ljudi. Zaista nas je iznenadilo da su, sveukupno gledano, brige većine ljudi u Njemačkoj u padu, pogotovo zbog činjenice da se u medijima vode žestoke diskusije oko toga. Nije nas iznenadilo da su i dalje znatno izražene brige po pitanju ekonomske situacije. A u kontekstu velike debate oko doseljavanja, nije nas iznenadilo ni to da su te dvije teme na vrhu liste", kaže Brover Rabinovič.
Šta uznemirava Nijemce?
Što se tiče migracija, dva straha su završila na samom vrhu liste: na drugom mjestu je strah od toga da država ne može na adekvatan način da riješi situaciju s velikim brojem izbjeglica i migranata.
A na četvrtom mjestu je strah od mogućih napetosti zbog dolaska stranaca u Njemačku.
Uprkos tome, aktualni nivo zabrinutosti ipak je niži od rekordne, koja je zabilježena 2016, na vrhuncu doseljevanja, kada je i najviše ljudi došlo u zemlju.
Zanimljiv detalj iz aktuelnog istraživanja je slijedeći: migracije više briga zadaju ljudima u istočnoj Njemačkoj, nego na zapadu zemlje.
Na trećem mjestu je strah od toga da stanovanje ljudima više neće biti priuštivo.
"Prije dvije, tri godine u Njemačkoj je bilo mnoštvo demonstracija zbog toga. Trenutno ih nema, zato što su neke druge teme u prvom planu. Ali, istina je da se ljudi svuda u Njemačkoj suočavaju sa tim problemom, da to vrlo pažljivo registruju. Pokušajte samo u Berlinu, Frankfurtu, Minhenu ili Diseldorfu da pronađete stan, pa pogledajte cijene iznajmljivanja", kaže Brover Rabinovič.
Mediji mogu pojačati strahove
Na listi top 10 strahova nalaze se još dvije ekonomske teme: zabrinutost od mogućeg rasta poreskih stopa ili smanjenja državnih doprinosa, koja je na petom mjestu, a na osmom je strah od pogoršanja ekonomske situacije.
U tom kontekstu trebalo bi napomenuti da je njemački BDP po glavi stanovnika, kada se uzme korigovana stopa, odnosno razvoj kupovne moći, globalno gledano pao na 21. poziciju. To pokazuju najnoviji podaci "World Economic Outlooka", koji izdaje Međunarodni monetarni fond.
Da li je moguće da mediji podstiču strah od praznih novčanika na kraju mjeseca, odnosno strah od toga da Njemačka neće moći da riješi pitanje migracije, da stvari izmiču kontroli, kako neki tvrde?
"Naravno da mediji svojim izvještavanjem utiču i na strahove ljudi. To uočavamo već 33 godine, otkako sprovodimo naše istraživanje. I to redovno. Ali, istovremeno je činjenica da i ljudi veoma osjetljivo reaguju na stvarne događaje, recimo rast cijena ili na terorističke napade", kaže Brover Rabinovič.
Zbog toga je u odnosu na prošlu godinu najviše porastao strah od terorizma i političkog ekstremizma. Nijemce naročito zabrinjava islamistički terorizam, a nakon njega odmah i strah od desnog ekstremizma. U aktuelnom istraživanju nije toliko izražen strah od poplava ili prirodnih katastrofa, kakve su se događale tokom ove godine.
"Strah od prirodnih katastrofa pao je na 13., a strah od klimatskih promjena na 15. mesto. Ljudi su sada fokusirani na neke druge stvari. U 2010. je strah od prirodnih katastrofa bio na vrhuncu, tada je bio veći za 20 procenata nego danas", kaže Brover Rabinovič.
Poruka njemačkim političarima
Njemački političari i političarke bi aktuelno istraživanje trebali pažljivo da pročitaju, jer su i oni predmet istraživanja, a pozicionirani su na uočljivoj poziciji.
Strah od toga da predstavnici naroda nisu dorasli poslu kojim se bave, koji je na 6. poziciji, izraženiji je na primjer od straha od stvaranja jaza u društvu. To je za autore istraživanja katastrofalna ocjena.
"Svaka druga osoba smatra da političarke i političari više nisu u stanju da riješe naše probleme, da je to previše za njih. Mi u okviru istraživanja pitamo i koju bi im ocjenu dali od 1 (najbolja) do 6. Prosječna ocjena za njih je: četiri. Pritom bi im svaka treća osoba dala peticu ili šesticu. To je stvarno zabrinjavajuće", navode autori.
