Zemlje Baltičkoga mora žele do 2030. godine proizvoditi 20 gigavata električne energije offshore vjetroelektranama, što je sedam puta više nego sada, izjavio je danski ambasador u Hrvatskoj Ole Frijs-Madsen.
“Ideja je bila da se Baltičko more pretvori u regionalni energetski hub, da se iskoristi ta regija i tamošnje iskustvo kako bi se stvorila sigurna, održiva i energetski otporna Evropa”, rekao je on, dodavši da je to u skladu s energetskim ciljevima Evropske unije.
Deklaraciju iz Marienborga potpisale su 30. augusta Danska, Njemačka, Estonija, Latvija, Litvanija, Poljska, Finska i Švedska, a njezina je svrha ojačati energetsku suradnju i okončati ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.
“Očito da je, uslijed ne samo neopravdane, već i brutalne i krvave ruske agresije na Ukrajinu … teško govoriti o pozitivnim kolateralnim učincima. No, jedan od njih je ojačano evropsko jedinstvo i ubrzanje energetske tranzicije, koja je nužnost ususret klimatskim promjenama”, rekao je njemački ambasador u Hrvatskoj Christian Hellbach.
Kratkoročno, ruska će energije bit zamijenjena povećanim uvozom goriva pomorskim putevima, uključujući ukapljeni zemni plin (LNG).
‘Rusija koristi energente kao oružje’
Poljski ambasador u Hrvatskoj Andrzej Jasionowski naglasio je da je opskrba energijom temelj sigurnosti i podsjetio na Inicijativu tri mora, u sklopu koje su Poljska i Hrvatska izgradile svoje LNG terminale.
“Neke su zemlje prije mnogo godina mislile da je dobro kupovati relativno jeftin plin i naftu od Rusije, a mi smo ih upozorili da Rusija koristi prirodne resurse kao oružje. Nažalost, bili smo u pravu”, rekao je on.
Dodao je da, za razliku od nekih zemalja, Poljska namjerava graditi i nuklearne elektrane.
Ambasadorica Švedske u Hrvatskoj Diana Helen Madunić istaknula je zabrinutost zemalja članica Unije u pogledu nadolazeće zime i cijena energenata.
“Ovo je prilika da se ubrza tranzicija u održivije društvo, da se razmotri pitanje energetske učinkovitosti. Za nas je bitno da ovo učinimo zajedno. Švedska nije velika zemlja, no ako sarađujemo s Unijom i partnerima izvan nje, možemo ostvariti veliki učinak i trebali bismo ugrabiti ovu priliku”, dodala je Helen Madunić. (Agencije)
