Carinici u Vranju spriječili su nedavno, u okviru pojačane kontrole prometa mesa, tri pokušaja krijumčarenja i oduzeli gotovo tonu i po duboko zamrznute piletine porijeklom iz SAD i Brazila.
"Ista osoba tri puta je pokušala da krijumčari meso, što pokazuje da krijumčari ne prezaju ni posle prvog postupka, već se usuđuju i dalje", kaže za Tanjug načelnik Odjeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina Ivan Ribać.
Carinska služba se slučajevima krijumčaranja mesa u posljednje vreme sretala uglavnom na jugu centralne Srbije, odnosno najčešći pokušaji krijumčarenja bili su preko AP Kosova i Metohije u centralnu Srbiju.
Uglavnom se radilo o mesu iz robnih rezervi, koje je na KiM ušlo preko Albanije i Makedonije, a bilo je namenjeno "sivom tržištu", odnosno preprodaji na pijacama i buvljacima, kažu u Upravi carina.
U toj instituciji, navode međutim, da nisu primijetili da se ta pojava u posljednje vrijeme, događa učestalije nego ranije.
Krijumčarenje i ilegalni promet mesa osim što predstavlja kršenje više zakona, nosi i povećani rizik od ugrožavanja zdravlja ljudi i životinja što ga, samim tim svrstava u krivično djelo, kažu nadležni.
Ishod je najčešće novčana kazna i, istovremeno, zaštitna mjera oduzimanja robe, a ukoliko se, ipak dogodi da ista osoba više puta bude "uhvaćena" u prekršaju, kao što se dogodilo u Vranju, slijede ozbiljnije sankcije - pokreće se krivični postupak.
Kada je riječ o hrani, odnosno namirnicama biljnog i životinjskog porijekla, u postupku redovnog uvoza je obavezna kontrola granične veterinarske i fito-sanitarne inspekcije, jer bez propisane isprave o ispravnosti koju one izdaju ni meso, a ni druge namirnice namijenjene ljudskoj ishrani ne mogu da uđu u zemlju.
Kako objašnjavaju u upravi, ne postoji kategorija "nelegalno uvezene" robe, već ukoliko je "nelegalna", roba, to znači da je zapravo prokrijumčarena.
"Za takvu robu nisu plaćene dažbine i nju ne prati dokumentacija koja bi bila garant njene zdravstvene ispravnosti. To znači da ne može da se desi da nešto što se legalno uvozi preko za to određenih graničnih prelaza "prođe" bez kontrole i kompletne prateće dokumentacije", objašnjavaju u Upravi carina.
Ribać je naveo da je stručnost i osposobljenost radnika Uprave carina na visokom nivou pa su pojačane kontrole svih odjeljenja i ekipa.
Što se tiče dalje procedure, ukoliko carinski službenici otkriju krijumčareno meso, bilo na prelazu ili u dubini teritorije, oni ga oduzimaju i predaju inspektorima Uprave za veterinu.
Potom inspektori uglavnom nalažu uništenje takvog mesa ili ukoliko ustanove da je još uvijek za upotrebu, upućuju ga u Zoološke vrtove za ishranu životinja.
"Što se tiče kazni, Uprava carina nema mogucnost autonomnog vođenja krivičnog postupka, mi pokrećemo prekršajni postupak protiv počinioca i ako ima elementa krivičnog dela u saradnji sa kolegama iz MUP-a, predajemo lice i predmet njima i oni pokreću postupak", objasnio je sagovornik Tanjuga.
U Upravi za veterinu Ministarstva poljoprivrede kažu da je uvoz mesa je dozvoljen isključivo iz proizvodnih objekata ,koji su pod kontrolom državne veterinarske inspekcije zemlje porijekla, i ukoliko je sistem veterinarske kontrole najmanje ekvivalentan sistemu propisanom u Srbiji.
"Svaku pošiljku mora da prati originalni veterinarski sertifikat, overen od strane službenog veterinara države porekla, kojim se daju zvanične garancije o poreklu i zdravstvenoj ispravnosti mesa", kažu u toj Upravi.
Po prispijeću na granicu obavezno se obavlja veterinarska kontrola mesa prije odobravanja carinjenja i puštanja u promet. Meso smije da uđe u Srbiju samo preko odobrenih graničnih prelaza gdje je prisutna granična veterinarska inspekcija.
"Kontinuirano se prate dešavanja u vezi prometa mesa u zemlji i inostranstvu, a na osnovu procene rizika obavljaju se i vanredne i ciljane kontrole", kažu u toj upravi. (Tuzlanski.ba)
