Poljska će rasporediti više vojnika na granici s Bjelorusijom nakon što je optužila Minsk za povredu njezinog zračnog prostora, što je podiglo tenzije između članice NATO-a i ključnog saveznika Kremlja u sve nestabilnijem sigurnosnom okruženju u Evropi.
Kako prenosi CNN, Varšava je saopštila da su dva bjeloruska helikoptera navodno povrijedila poljski zračni prostor tokom vježbi u utorak, što je bjelorusko ministarstvo odbrane žestoko zanijekalo i odbacilo kao “pretjerano”.
To se dogodilo usred pojačanih aktivnosti u blizini tankog pojasa između Poljske i Litve, poznatog kao Suwalki jaz ili koridor, prema kojem se trupe ruske plaćeničke grupe Wagner kreću u očitom pokušaju povećanja pritiska na članice NATO-a i EU.
Bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko posredovao je u dogovoru o zaustavljanju Wagnerove neuspjele pobune protiv Moskve, nakon čega su hiljade plaćeničkih boraca navodno poslane u Bjelorusiju.
Minsk je obavijestio Varšavu o vježbi, ali se granični prijelaz dogodio u istočnoj regiji Bialowieza na “vrlo niskoj visini, što otežava otkrivanje radarskim sistemima”, saopštilo je poljsko ministarstvo odbrane, piše N1.
Poljski ministar odbrane Mariusz Blaszczak naknadno je naredio da se više trupa i borbenih helikoptera rasporedi duž granice, dodalo je ministarstvo.
Bjelorusko ministarstvo odbrane saopštilo je da “nije bilo povreda zračnog prostora od strane helikoptera Mi-24 i Mi-8”.
“Optužbe za povredu granice Poljske od strane helikoptera Mi-24 i Mi-8 bjeloruskog Ratnog zrakoplovstva i PZO-a su pretjerane i iznijelo ih je poljsko vojno-političko vodstvo kako bi opravdalo gomilanje snaga i sredstava blizu bjeloruske granice”, objavilo je ministarstvo na Telegramu.
Poljska je obavijestila NATO o incidentu koji se navodno dogodio južno od Suwalki jaza, linije od 60 milja koja je strateški značajna za NATO, EU, Rusiju i Bjelorusiju.
Granično područje povezuje rusku enklavu Kalinjingrad s Bjelorusijom i jedina je kopnena veza između baltičkih država i ostatka EU.
Prošle je sedmice poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao da su Wagnerovi plaćenici krenuli prema koridoru Suwalki preko Grodna, grada u zapadnoj Bjelorusiji, u situaciji koja “postaje još opasnija” dok rusko-savezničke snage pokušavaju povećati svoju prisutnost u blizini NATO-a granica.
U utorak je zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Paweł Jabłoński rekao lokalnoj radijskoj postaji RMF.FM da bi “nažalost” moglo biti novih provokacija bjeloruskih i ruskih snaga u budućnosti.
Barbara Yoxon, predavačica međunarodne politike na Univerzitetu Lancaster u sjevernoj Engleskoj, rekla je da Varšava “promatra Bjelorusiju kao saučesnika u trenutnoj evropskoj sigurnosnoj krizi”.
Moskva je iskoristila bjeloruski teritorij kako bi olakšala svoju invaziju na Ukrajinu u februaru 2022., jačajući veze između Putina i bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka.
“Raspoređivanje trupa u Suwalki jazu osiguralo bi izravnu vezu između Rusije i Kalinjingrada, što ga čini vitalno važnom metom za Putinov režim”, rekla je Yoxon za CNN.
“Raspoređivanjem trupa i sa zapada (Kalinjingrad) i s istoka (Bjelorusija), Rusija bi bila u stanju učinkovito odsjeći baltičke države od svojih NATO saveznika u srednjoj i zapadnoj Evropi. To bi Putinu omogućilo potencijalnu invaziju na zemlje poput Litve, Latvije ili Estonije”, upozorila je.
Rat u Ukrajini potaknuo je zapadne čelnike bloka da preispitaju svoju strategiju nacionalne sigurnosti pred Putinom, koji je kroz historiju pokušavao ugroziti širenje NATO-a u Evropi.
“Ako bi Rusija rasporedila trupe u Suwalki jaz, to bi vjerovatno izazvalo trenutnu vojnu reakciju drugih zemalja NATO-a, koje bi to shvatile kao izravan napad na svoje države članice u regiji”, naglasila je Yoxon i dodala:
“Takav potez signalizirao bi da je Rusija spremna eskalirati sukob s NATO-om do rata punih razmjera i riskirati nuklearnu eskalaciju na obje strane”.
Varšava je u utorak pozvala ukrajinskog ambasadora u Poljskoj nakon što je poljski savjetnik za vanjsku politiku optužio Kijev da je nezahvalan za podršku Poljske u izvozu njezina žita.
U julu se Rusija povukla iz sporazuma koji je omogućio siguran prolaz ukrajinskog žita iz južnih luka u regiji, povisujući cijene pšenice i vršeći pritisak na zemlje na globalnom jugu koje se oslanjaju na ključni izvoz.
Pet zemalja EU, od kojih četiri graniče s Ukrajinom – Poljska, Slovačka, Mađarska, Rumunija i Bugarska – ukinulo je sankcije na uvoz ukrajinskog žita, koje su uvele kako bi zaštitile vlastitu poljoprivrednu industriju.
Ali u utorak je Kijev pozvao poljskog ambasadora u Ukrajini nakon što je šef predsjedničkog ureda za međunarodnu politiku Marcin Przydacz rekao u ponedjeljak da bi trebalo “početi cijeniti kakvu je ulogu Poljska odigrala za Ukrajinu tokom proteklih mjeseci i godina”.
Kijev je rekao da “izjave o navodnoj nezahvalnosti Ukrajinaca za pomoć Republike Poljske ne odražavaju stvarnost i kao takve su neprihvatljive”.
Dodalo se da je prijateljstvo Ukrajine i Poljske “daleko dublje od političkog pragmatizma”, ističući da ih “nikakve izjave neće spriječiti da se zajedno borimo za mir i izgradnju zajedničke evropske budućnosti”.
