Kada je u pitanju gradnja bilo koje vrste objekata možemo reći da se pribavljanje dokumentacije odvija u tri koraka. Prvi je podnošenje zahtjeva i traženje urbanističke saglasnosti, nakon čega većina građana nailazi na probleme, pa se zahtijevi za dobijanje dozvola prolongiraju i po deset godina.
Zbog specifičnosti materije, većina građana nije upoznata sa procedurom za podnošenje zahtjeva za dobijanje dozvola za gradnju. Traženje urbanističke saglasnosti ustvari je prvi korak koji daje odgovor na pitanja da li je na određenoj lokaciji uopće dozvoljeno građenje i ukoliko jeste, šta je sve potrebno da bi dobili dozvolu za gradnju. Ukoliko građenje nije dozvoljeno postupak je završen. Za traženje urbanističke saglasnosti potrebno je priložiti samo dva dokumenta a to je izvod iz posjedovnog lista i kopija katastarskog plana.
„Svi ostali dokumenti se traže i prilažu u toku vođenja postupka ukoliko budu potrebni, a to je idejni projekat, eventualno bio-mehaničko ispitivanje terena i pribavljanje određenih saglasnosti kada je u pitanju infrastruktura, voda, struja, grijanje itd.“, pojašnjava Slavko Stjepić, šef Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoline Općine Tuzla.
Kada i ukoliko se dobije urbanistička saglasnost, to je i odgovor da je moguće dobiti i odobrenje za građenje. Ovo je samo jedan korak, dok u narednom slijedi prikupljanje još dokumentacije, kao što je mnoštvo saglasnosti i dokaza o vlasništvu. Na ne ovako pojednostavljenu proceduru oko dobijanja dozvole za gradnju, građani se svakodnevno žale, i većina nakon nekog vremena i odustane od traženja dozvola, pa objekte bespravno grade na mjestima na kojima to možda i nije predviđeno.
„Kada imate kompletnu dokumentaciju koja je potrebna za izdavanje bilo urbanističke, bilo upotrebne dozvole svaki dokument može da se dobije u roku od 30 dana. Ali, podvlačim, samo ako je u zahtjevu priložena sva potrebna dokumenatacija.“, dodaje Stjepić.
Prikupljanje dokumentacije koje je obaveza podnosioca zahtjeva oduži se i po nekoliko godina naročito kada je u pitanju rješavanje imovinskih odnosa. Tada cijeli postupak traje onoliko koliko traje prikupljanje dokumentacije. Ministarsvto prostornog uređenja i zaštite okolice TK definisalo je oblast građenja kao jako bitnu za investiranja, otvaranje novih radnih mjesta, te je posebna pažnja posvećena unapređenju izmjena Zakona o prostornom uređenju i građenju, kao i Zakonu o legalizaciji bespravno izgrađenih građevina.
„Radna grupa je prvo dala prijedlog šta se to mora da uradi na našem nivou, što na općine, a šta kantonalnom, a onda lkoji su to federalni propisi koje trebamo izmijeniti da bi se olakšala ta procedura i građanima i potencionalnim investitorima.“, objašnjava Zvjezdan Karadžin, ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK.
Složena procedura oko dobijanja dozvole za gradnju, jedan je od faktora koji odbijajaju i strane investitore.
„Oni koji su htjeli oni su ostali, ali je činjenica da nama to ne ide u prilog. Imate investitora koje morate molit da dođu. A mi ne samo da njih ne molimo nego im usložnjavamo u mnogo čemu. Zato smo i ušli u postupak izmjene i mi ćemo njega dovest do kraja.“, ističe Karadžin.
Još jedan od problema je problem gradnje na području otkopnih polja nekih od rudnika. Iako su na području općine Tuzla mnoga naselja izgrađenja baš na području rudničkih polja, Karadžin ističe da se ne može graditi na terenima gdje je vršena eksploatacija mineralne sirovine do onog trenutka kada se ustanovi da je slijeganje završeno. (RTV SLON)
