Model korištenja službenih automobila u državama Zapadnog Balkana gotovo da je identičan. Većina službene automobile koriste i nakon isteka radnog vremena. Osim troškova servisa i goriva, država gubi još više: praktično, dokupljuje automobile za privatne potrebe svojih uposlenika.
U godinama sve teže finansijske i ekonomske krize država bi morala razmisliti o reformi u sektoru korištenja auto-parka na svim nivoima – od državnog do lokalnog. Izuzeti bi bili samo službeni automobili Predsjedništva, ministara u entitetskim vladama te službena vozila direktora nekolicine najjačih državnih kompanija koje donose veliki profit.
Prema svim dosada objavljenim podacima, broj službenih automobila u BiH prelazi deset hiljada, ali tome broju treba dodati i broj službenih automobila u većinskim državim firmama, što povećava brojku na bar 17 000.
Trend&Innovation media servis novinske agencije Atrakcija objavio je najavu pokretanja projekta „Makisimalno korištenje raspoloživih resursa i efikasno upravljanje: PlusTaxi model“. Ovaj projekt Trend&Innovation media servis novinske agencije Atrakcija predstaviće zvanično sa domaćim i stranim partnerima.
Prema ovom poslovnom modelu, država bi odmah mogla zaposliti skoro 18 hiljada osoba u novoformiranom javnom preduzeću. Entitetske vlade i državna vlada bili bi osnivači, a ugovorom bi bila regulisana prava od raspodjele dobiti.
Šta bi se dobilo ovim pristupom? Trend&Innovation media servis u svom projektu ističe sljedeće prednosti:
- službeni autombili konačno bi prestali biti teret poreskih obveznika te bi mogli refinansirati sami sebe i uz to još ostvariti znatnu dobit,
- spriječilo bi se korupcijski efekt masovnog korištenja vozila u privatne svrhe i uz to dodatni troškovi amortizacije i goriva,
- službeni autombili bi nakon 16.30. postali taxi vozila do 07.30. ujutro sljedećeg dana, dakle, bili bi korišteni oko 15 sati,
- zarada bi bila podijeljena tako da obezbijediti i troškove leasinga, servisa i goriva te dodatnu zaradu novom javnom preduzeću, kao i isplatu uposlenim,
- uposlenici u ovakvom preduzeću bili bi podijeljeni u tri grupe: iz grupacije mladih bračni parova bez ijednog uposlenog, oni koji su ostali bez posla tokom krize te oni koji u porodici nemaju ni jednog zaposlenog,
- posao bi bio organiziran kao „zadruga“ ili studentski servisi za zapošljavanje, te bi se za obavljenje posla isplaćivale procent – dnevnice od stečene zarade tokom radnog vremena,
- država bi dobila profit tamo gdje je uvijek do sada imala samo trošak i gubitak, a svaki služebi autombil bi sam refinansirao servis, troškove goriva, leasing troškove, te uz to donijeo prihode uposlenicima u ovom poslovnom modelu,
- Uposlenje bi bilo organizaovano po modelu 1 radni dan – 1 slobodni dan tako da bi se uduplao broj onih koji bi imali posao u odnosu na broj automobila,
- Najmanje oko 9 hiljada službenih autombila bi se moglo odmah staviti u funkciju za ovakav poslovni model, što bi značilo 18 000 plaća ili oko 48 000 porodica koje bi dobile prihode,
- Ovim poslovnim modelom bili bi umanjeni troškovi porodičnih budžeta jer bi prevoz ovim poslovnim modelom bio jeftiniji od postojećih davalaca taxi usluga,
(Novinska agencija Atrakcija)