Naša zemlja je prema vodnim bogatstvima zemalja u jugoistočnoj Evropi najbogatija vodom u regiji.
Širom svijeta gradovi se brzo šire, a do 2030. godine očekuje se da će 60% stanovništva živjeti u urbanim sredinama te će potražnja za pitkom i čistom vodom biti u porastu.
Uprkos činjenici da se zahtjevi povećavaju, mi nastavljamo uništavati ili rasipati naše raspoložive resurse. Ukupno 80% svih otpadnih voda vraća se u prirodu bez odgovarajuće obrade. Istovremeno, globalno gledano, gubimo u prosjeku 30% od ukupne pitke svježe vode i gradovi gube do 60% sve crpljene vode zbog loših vodovodnih mreža, piše Večernji list.
Posmatrano izdaleka, Zemlja je uglavnom prekrivena vodom. Tek 29% njene površine čini kopno, a čak 71% voda. Ni jedno drugo nebesko tijelo, koliko je poznato, na svojoj površini nema tekuću vodu, a Zemlja se kupa u njoj.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, Island je po glavi stanovnika zemlja najbogatija vodnim resursima u svijetu, a prema istom izvoru i podacima iz prošle godine, naša zemlja je prema vodnim bogatstvima zemalja u jugoistočnoj Evropi najbogatija vodom u regiji.
Prema podacima FAO-a, BiH je s 10.680 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji. Odmah poslije BiH je Albanija s 9384 kubna metra vode po glavi stanovnika. Slijede Hrvatska, koja ima 9222 m3 pitke vode po glavi stanovnika, te Slovenija s 9002 m3.
Na samom kraju su Sjeverna Makedonija s 2600 m3 i Srbija s 1203 m3 pitke vode po glavi stanovnika.
Evropske zemlje najbogatije pitkom vodom su Island, Norveška, Rusija, Finska, Švedska, Gruzija, BiH, Irska, Estonija, Albanija i Hrvatska. Kada se uzme u obzir podatak da će do 2030. globalna potražnja za vodom premašiti održivu opskrbu za 40%, jasno je da zemlje koje posjeduju ovaj resurs imaju priliku i za ekonomski napredak vezan uz ovu oblast. BiH, to je jasno, ima bogatstvo i priliku. A kako je trošimo?
Trošimo najmanje
BiH dnevno po glavi stanovnika troši 249 litara vode, Crna Gora 697, Hrvatska 409, Sjeverna Makedonija 725, Slovenija 1179, Srbija 1810. Uporede li se ovi brojevi koje je iznio Worldometer pozivajući se na podatke o potrošnji vode u svijetu koje daju Ujedinjeni narodi, BiH nije najveći rasipnik vode na svijetu.
Tu neslavnu titulu drži Turkmenistan, koji po glavi stanovnika troši nevjerovatnih 15.445 litara vode (5500 kubnih metara vode po stanovniku). Prema Water Action Hubu, najveći gradovi u FBiH troše 61% od ukupne potrošnje vode.
Sarajevo je na vrhu s 36%, Mostar troši 10%, Tuzla 9%, a Zenica 6%. Poljoprivredno zemljište zauzima 11.367 km2 (43,5%), od čega je obradivo 7184 km2. Procjenjuje se da ukupna površina kojoj je potrebno navodnjavanje predstavlja 808 km2 (11,2%) ukupnog obradivog zemljišta, ali sadašnje procjene pokazuju da se samo 16 km2 (0,2%) obradivog zemljišta u stvarnosti navodnjava.
U RS-u najveći gradovi troše 50% ukupne vode; Banja Luka prednjači s 25%, slijede Bijeljina s 10%, Prijedor sa 7% te Doboj i Zvornik s po 4%.
