Ljeto je stiglo u punom sjaju, donoseći sa sobom sunčane dane, visoke temperature, ali i rizik za zdravlje zbog opasnosti od sunčanica i toplotnih udara.

Sunčanica i toplotni udar: Koje su razlike i kako ih liječiti?
Foto: Freepik | Vrhunac toplotnog vala

Iako od početka ljeta svjedočimo visokim temperaturama, meteorolozi su za nadolazeće dane najavili posebno visoke temperature i vrhunac toplotnog vala. 

Vrućine ostavljaju uticaj na sve ljude, a posebno na trudnice, starije osobe, osobe sa zdravstvenim problemima kao i ljude koji su dugo izloženi suncu. 

Sunčanica i toplotni udar su najčešće pojave tokom ljeta, a mogu ostaviti velike posljedice ukoliko se ne reaguje na pravi način. Da bi se znalo kako ih liječiti, važno ih je razlikovati, a na ovu temu oglasili su se iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane. 

Razlika između toplotnog udara i sunčanice 

Toplotni udar je ozbiljno stanje koje nastaje kada tijelo izgubi sposobnost regulisanja temperature zbog prekomjerne izloženosti visokim temperaturama ili fizičkog napora u vrućem okruženju. Najveća mogućnost je da se desi osobama koje su pored visokih peći, u pekarama, kao u pregrijanom autu i javnom prijevozu. U takvim situacijama temperatura tijela stalno raste i može dostići i do 40 stepeni Celzijusa.

Razlikuju se klasičan toplotni udar koji se razvija dva do tri dana, i udar izazvan naporom koji se razvija naglo kod zdravih, aktivnih ljudi koji se izlažu visokim temperaturama. Simptomi su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano.

Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem sunčeve toplote.

''Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem. Ako nesmotreno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava.

Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa čak i komatoznim stanjem'', ističe Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja. 

U slučaju toplotnog udara kao i sunčanice najvažnija je prva pomoć. Ključno je pokušati tijelo rashladiti. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju. Važno je postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu.

Važno je nadoknaditi i izgubljenu tečnost te unositi veliku količinu vode kada dođe do sunčanice ili toplotnog udara, a ključno je izbjegavati kafu i alkohol. 

Preporučljivo je ljeti unositi minimalno dva litra vode, izbjegavati pretjerano izlaganje suncu kao i pridržavati se laganijeg oblačenja. Ukoliko se u prostorijama u kojima se boravi koriste aparati za rashlađivanje potrebno je paziti da promjena temperature ne bude prevelika.