Naučnici sa Oxforda upozoravaju da je zločin tjerati ljude mlađe od 55 godina da rade prije devet sati ujutro te da bi nastava za đake trebalo da počinje tek od 11.00 sati.
Vodeći engleski stručnjak za spavanje doktor Paul Kelley tvrdi da satnica može uticati na smanjenu efikasnost u radu, jer nakon 55. godina života ljudima treba puno manje sna nego ranije.
"Ne možemo promijeniti svoj ritam. Ne možemo naučiti da ustajemo u određeno vrijeme. Tijelo se jednostavno prilagođava sunčevoj svijetlosti, a da ljudi toga nisu svjesni", pojašnjava Kelley, navodi Srna.
On upozorava da se to posebno odnosi na postupanja u bolnicama i zatvorima.
Tamo ljude bude kada žele i daju im hranu koju ne žele da jedu. Tako ljudi postaju poslušniji, ali je nedostatak sna - pravo mučenje.
Doktor Kelley smatra da treba promijeniti vrijeme početka posla i nastave i prebaciti ih sve na 9.00 odnosno 11.00 sati.
Tijelo u mozgu ima takozvani "glavni pejsmejker" koji pokreće posebni receptori u oku, a on onda utiče na cijelo tijelo.
Nedostatak sna, dokazano je naučno, utiče na dugoročnu memoriju i nedostatak pažnje te podstiče na pretjeranu konzumaciju alkohola i droga.
Takođe, nedostatak sna može da uzrokuje ljutnju, stres, frustracije, impulsivnost, debljanje, visok krvni pritisak te probleme sa mentalnim zdravljem.
Mladi ljudi posebno su ranjiva grupa, zbog čega Kelley tvrdi da bi nastava u školama trebala počinjati tek u 11.00 sati.
Kako se djeca približavaju pubertetu, potrebno im je sve više sna kako bi njihovo tijelo moglo normalno da funkcioniše. Adolescentima naveče treba puno više vremena da zaspu.
Manja studija provedena u srednjoj školi u North Tynesideu otkriva da su se rezultati testova kod učenika poboljšali za 20 posto od momenta kada je vrijeme početka nastave sa 9.00 prebačeno na 10.00 sati. (Tuzlanski.ba)
