O tome koliko je važno baviti se nekom fizičkom aktivnošću, pogotovo za žene kako u mlađoj tako i u kasnijoj dobi, razgovarali smo sa profesoricom tjelesnog odgoja Nerminom Mujić, te bivšom atletičarkom kluba Sloboda Tuzla i rekorderkom BiH na 100 metara.
Milioni ljudi širom svijeta svakodnevno se žale na osjećaj umora i iscrpljenosti. Iako je takvo stanje najčešće posljedica svakodnevnog stresa, dio krivice možemo pripisati i lošim životnim navikama.
Svakodnevne obaveze, stres, opterećenost svim i svačim, nezdrava ishrana, itd. čine da sve manje vremena žene posvećuju sebi, nesvjesno zanemarujući i vlastito zdravlje. Kako nam u tome pomaže bavljenje sportom?
''Bavljenje sportom ima višestruke prednosti, za koje većina ljudi nisu ni svjesni, a to su smanjenje rizika nastanka dijabetesa, povišenog krvnog pritiska, bolesti srca, bavljenje sportom održava mišiće, kosti i tetive u dobrom stanju. Starijim osobama pomaže da se osjećaju vitalnijim i pokretljivijim i poboljšava rad srca. Iako se simptomi oboljenja srca ne javljaju obično prije srednjeg doba. Redovno vježbanje od minimum 20-30 minuta tri puta sedmično može značajno ojačati kardio-vaskularni sistem. Sport nudi mnoge psihološke prednosti, ali najveći uspjeh dolazi od poboljšanja fizičkog izgleda. Postizanjem rezultata pri tjelesnoj aktivnosti jača se samopouzdanje, samopoštovanje i mijenja izgled, koji je ženama itekako bitan.'', kaže profesorica Mujić.
Koliko sjedilački način života dovodi do pretilosti?
''Sjedilački način života uzeo je svoj danak. Ipak nije sve tako jednostavno kao što se čini iz rečenice – koliko uneseš, potroši i stvar riješena. Svoj utjecaj imaju i genetički, nasljedni, psihološki i socijalni uzroci. Najmanji je postotak pretilosti uzrokovan je hormonalnim poremećajima. Pretilost je hronična bolest, kod koje dolazi do prekomjernog nakupljanja masnih naslaga u organizmu i povećanja tjelesne težine. Hormonalnim poremećajima sklonije su žene nego muškarci'', ističe Mujić.
Koliko je važno kretanje i bavljenje sportskim aktivnostima u životu svakog čovjeka potvrdili su, po ko zna koji put, zdravstveni naučnici, tezom da su vježbe i trening jako blagotvorne aktivnosti i za naš mozak, a ne samo za tijelo. Da li je vježba zapravo briga o sebi?
''Briga o samom sebi putem vježbanja, poboljšava opće fizičko stanje, smanjenje bolova u kičmi i zglobovima, unapređenje svjesnosti o svom tijelu, fleksibilnosti, mišićne kontrole i mišićnog tonusa stručnim i nesebičnim vodstvom kroz satove aerobika, korektivne gimnastike, pilatesa, a poboljšava se psihičko i fizičko zdravlje žene. Jaka volja, ispravan stav, propisna ishrana, fizička aktivnost i strpljenje moraju dovesti do cilja. Naporan dnevni raspored svake žene koji može obuhvatati putovanje na posao, sam posao, učenje, brigu o djeci ili ostarjelim roditeljima obično vodi do velikog stresa. Često se te obaveze jednostavno ne mogu zanemariti, a to sve dobodi do 'pucanja po šavovima' usljed stresa, pad imuniteta i još mnogo štetnih posljedica, dodaje profesorica Mujić te ističe ''unatoč postojećem znanju o važnosti vježbanja, poražavajući su podaci o postotku ljudi koji se bave nekim oblikom tjelesne aktivnosti u Bosni i Hercegovini''.
Koji su pozitivni učinci sporta na ljudsko zdravlje i koliko pomaže sport u borbi protiv svakodnevnog stresa?
''Vježbom popravljate svoje zdravlje i čuvate organizam od niza bolesti i poremećaja kao što su: stres, osteoporoza, križobolja, povećanog krvnog pritiska, povećanog holesterola, povećanog šećera u krvi, pretilosti, karcinoma. U borbi protiv stresa, vježbanje pomaže kao način izbacivanja negativne energije iz organizma. Vježbanje smanjuje nivo „hormona stresa“ – kortizola, a povećava nivo endorfina – hormona zaslužnog za osjećaj sreće i prirodne energije. Vježbanje odvlači pažnju od izvora stresa te omogućava postizanje stanja žena. Istraživači potvrđuju da redovito vježbanje smanjuje osjetljivost na stres, ali i olakšava borbu s već postojećim stresom'', kaže profesorica Nermina Mujić te dodaje:
''Ljudi koji se aktivno bave sportom dokazano duže žive. Vježbanje je snažan antidepresiv koji potiče mentalno zdravlje. Vježbanjem u trajanju od 30 minuta na dan 3-5 dana u sedmici, značajno popravlja simptome depresije. Manjak fizičke aktivnosti jedan je od najčešćih faktora rizika od srčanih oboljenja. Vježbanje jača srce, a samo zdravo srce može lakše pumpati krv kroz organizam. Vježbanje pozitivno utječe na omjer HDL kolesterola (dobrog kolesterola) naspram LDL kolesterola (lošeg kolesterola) i triglicerida. Vježbanje pozitivno utječe na visok krvni pritisak i smanjuje opasnost od srčanog udara. Redovito vježbanje utječe na regulaciju tjelesne težine.''
Kako sport pomaže u mršavljenju?
''Veći broj potrošenih kalorija, od onih unesenih hranom dovodi do gubljenja viška kilograma. Također, vježbanje ubrzava metabolizam što utječe na usporavanje taloženja masnih naslaga. Bavljenje sportom povećava mišićnu masu i smanjuje masno tkivo. Uz pravilnu ishranu, to sve dovodi do odličnih rezultata za generalno i zdravlje i izgled svake žene'', ističe profesorica Mujić.
Koliko vježbati?
''Preporučuje se da se svaki dan bavite nekom sportskom aktivnošću minimalno 30 minuta. To je minimum preporučene tjelesne aktivnosti za sve odrasle osobe. Ako i nakon 30 minuta vježbanja dnevno ne uspijevate regulirati ili održati tjelesnu težinu, možete produžiti trening na 60 minuta dnevno'', kaže Mujić.
Koji oblik fizičke aktivnosti odabrati?
''Aerobni trening (hodanje, trčanje, vožnja bicikla) poboljšava stanje našeg kardiovaskularnog sistema. Vježbe snage smanjuju rizik od osteoporoze i gubitka mišićne mase, poboljšavaju stabilnost i smanjuju rizik od padova kod starijih osoba. Intervalni treninzi visokog intenziteta (HIT) također su dobri za očuvanje zdravlja. Ovakav oblik treninga popravlja kondiciju i opće stanje organizma, smanjuje nivo šećera u krvi i rizik od dijabetesa te pomaže u regulaciji tjelesne težine.''
Kako animirati žene da se bave fizičkom aktivnošću?
''Veoma je važno da žene vode zdrav način života primjenjujući sportske aktivnosti i zdrav način ishrane za cijeli život. Za one koji tek počinju vježbati važi pravilo da treba ići polako i vremenom povećavati količinu vježbi. Potrebno je utvrditi zdravstveno i kondiciono stanje žena, i po potrebi napraviti selekciju prema sposobnostima u više grupa, kako bi se program što kvalitetnije sprovodio. Zatim prihvatiti zdrav način ishrane, ne držati dijete poslije kojih se javlja tzv. JO-JO efekat, pa se kilogrami vraćaju, nego navike zdrave ishrane za cijeli život. Zdrava ishrana podrazumijeva konzumiranje voća i povrća, piletine, ribe, teletine, mliječnih proizvoda i dva litra vode dnevno. Ne treba izbjegavati obroke, naročito doručak koji je potrebno unijeti najkasnije sat vremena nakon buđenja. Jer na taj način se organizam ne dovodi u stanje izgladnjelosti, poslije kojeg se konzumiraju veće količine kalorične i nezdrave hrane''
''Naši treninzi su namijenjeni samo ženama, što omogućava potpunu samostalnost i privatnost'', kazala je za kraj našeg razgovora profesorica tjelesnog odgoja Nermina Mujić, koja već niz godina u FITNESS BUCA uspješno vodi treninge za žene svih starosnih skupina u Tuzli.
(Sponzorisani članak)
