Bankar siromašnih u Sarajevu: "Siromaštvo se može iskorijeniti u svakoj zemlji"
Foto: Tuzlanski.ba

Siromaštvo se može smanjiti i iskorijeniti u svakoj zemlji na svijetu no uvjet za to je da se raspoloživa financijska sredstva usmjere ka onima kojima su doista potrebna za svakodnevni život, a ne za povećanje bogatstva onih koji već imaju dovoljno novaca, kazao je tokom boravka u Sarajevu Muhammad Yunus.

Muhammad Yunus, bankar i ekonomist u svijetu je poznat kao utemeljitelj koncepta društveno odgovornog poslovanja koji je za to 2006. dobio Nobelovu nagradu za mir, zajedno s Grameen bankom čiji je utemeljitelj.

"Bankar siromašnih" kako se Yunusa često naziva u Bosnu i Hercegovinu je doputovao na poziv sarajevske BBI banke kako bi promovirao svoj koncept smanjenja siromaštva koji je uspješno primijenio u rodnom Bangladešu, zemlji koja je svojedobno bila sinonimom bijede.

Yunus je nobelovcem postao zbog uspostave sustava mikrokreditiranja čiji je cilj graditi društveni i socijalni razvitak počevši od najsiromašnijih slojeva stanovištva. U Bangladešu taj je pristup omogućio značajno smanjenje stope siromaštva a najsiromašnijima početak novog života uz minimalna ulaganja.

Nobelovac Yunus smatra da je društvo nepotrebno nametnulo siromaštvo ljudima te da je stvaranje svijeta bez siromaštva tek pitanje volje onih koji raspolažu novcem.

"Bangladeš je ogromna zemlja sa 160 milijuna stanovnika a 1971. kada je proglašena nezavisnost 75 posto stanovnika živjelo je ispod granice siromaštva", podsjetio je Yunnus na predavanju što ga je održao u Sarajevu. Dodao je kako se moralo uložiti velike napore da bi se pobijedila takva situacija.

"Do 2013. učinili smo ono što smo planirali postići do 2015. Sada je ispod granice siromaštva 25 posto stanovništva Bangladeša. Bio je to dug put no daje nam snagu ići dalje", kazao je Yunus, najavivši kako do 2030., ako se ovako nastavi, neće biti niti jednog siromaha.

"Ako tada nađete jednoga, dat ću vam milijun dolara", optimistično je najavio Yunus dodajući kako je cilj kojega je sam sebi postavio da u njegovoj zemlji ne bude niti jednog nezaposlenog.

Kazao je kako se kao profesor ekonomije često osjećao totalno beskorisnim vidjevši koliko je ono što podučava u raskoraku sa stvarnošću.

"Izašao sam sa sveučilišta, otišao u susjedno selo sa samo jednom ambicijom: da budem koristan barem jednoj osobi svaki dan", opisao je Yunus temelj svog sadašnjeg životnog kreda.

Prizor jedne pletilje košara koja je radila po cijeli dan a da pritom nije uspjela zaraditi ni za hranu potaknuo ga je da joj posudi vlastiti novac kako siromašni koji su jedva preživljavali ne bi morali posuđivati od kamatara.

"U društveno odgovornom poslovanju proces (financiranja) se obnavlja pa se isti novac bezbroj puta može iskoristiti za pomaganje ljudima", zaključuje Yunus koji optimistično ističe kako nema zapreke da to postane univerzalni model za sve sredine.

"Usrećivanje drugih ljudi je sreća i samo je pitanje kako se usmjeriti na takvu životnu filozofiju", poručio je ovaj nobelovac najavivši kako će se njegov projekt pokušati primjeniti i u BiH. (Indikator.ba)