Istraživači sa australijskog univerziteta RMIT, otkrili su da bi mogli da proizvedu beton koji je 30 odsto jači obradom i dodavanjem ugljenisanog taloga kafe u mješavinu.
Njihov novi recept mogao bi riješiti više problema u isto vrijeme.
Svake godine svijet proizvede nevjerovatnih 10 milijardi kilograma otpada od kafe. Većina završi na odlagalištima.
“Odlaganje organskog otpada predstavlja ekološki izazov jer emitira velike količine stakleničkih plinova, uključujući metan i ugljični dioksid, koji pridonose klimatskim promjenama”, objašnjava inženjer Rajeev Roychand sa Univerziteta RMIT, piše Science Alert.
Organski proizvodi poput taloga od kafe ne mogu se dodati izravno u beton jer propuštaju hemikalije koje slabe čvrstoću građevinskog materijala. Stoga je tim, koristeći niske nivoe energije, zagrijao talog od kafe na više od 350°C (oko 660°F) dok joj je uskraćivao kisik.
Taj proces naziva se piroliza. On razgrađuje organske molekule, što rezultira poroznim ugljenom bogatim ugljikom koji se naziva biougljen, koji može stvoriti veze s cementnom matricom i time se ugraditi u nju.
Rezultati su bili iznenađujući: beton s 15 posto sedimenta, koji je zagrijan na 350 stepeni, imao je čvrstoću povećanu za 30 posto. Eksperiment je imao dvije velike prednosti, prva je bila povećana čvrstoća građevinskog materijala, a druga prednost je ekološka, jer talog kafe može zamijeniti pijesak, što s vremenom može dovesti do manjeg vađenja pijeska i ugrožavanja okoliša.
Roychand i kolege također su pokušali pirolizirati talog kave na 500°C, ali nastale čestice biougljena nisu bile tako jake.
Istraživači upozoravaju da još uvijek moraju procijeniti dugoročnu trajnost svog cementnog proizvoda. Sada rade na testiranju kako se hibrid kafa-cement ponaša u ciklusima smrzavanja/odmrzavanja, upijanju vode, abrazijama i mnogim drugim stresorima.
Tim također radi na stvaranju biougljena iz drugih izvora organskog otpada, uključujući drvo, otpad od hrane i poljoprivredni otpad. “Naše istraživanje je u ranoj fazi, ali ova uzbudljiva otkrića nude inovativan način da se uvelike smanji količina organskog otpada koji odlazi na odlagalište”, kaže inženjerka RMIT-a Shannon Kilmartin-Lynch, prenosi N1
