Njemačka se suočava s ozbiljnim problemom na tržištu nekretnina jer je broj kupovina građevinskog zemljišta dostigao historijski nizak nivo.
Prema istraživanju hamburškog Instituta za gradska, regionalna i stambena istraživanja Gewos, broj transakcija građevinskog zemljišta za stambene objekte u 2023. godini pao je na najniži nivo od 1995. godine, što izaziva zabrinutost za budući razvoj stanogradnje.
U 2023. godini zabilježeno je svega oko 46.700 kupovina građevinskog zemljišta širom Njemačke, a to predstavlja pad od čak 34 posto u poređenju s prethodnom godinom, piše Tportal.
Promet je pao za gotovo 40 posto, dostigavši 4400 hektara, dok je iznos potrošen na kupnje smanjen za više od 45 posto, iznoseći 8,9 milijardi eura. Ovi podaci ukazuju na najozbiljniji pad kupovine zemljišta od početka istraživanja u ujedinjenoj Njemačkoj 1995. godine, ističe Sebastian Wunsch, voditelj odjela za analize tržišta nekretnina u Gewosu.
Situacija je još ozbiljnija kada se uporedi s vrhuncem tržišta nekretnina u 2021. godini. U odnosu na tadašnje podatke, broj prodaja građevinskog zemljišta smanjen je za 54 posto, a promet zemljištem i novčani promet pali su za približno 58, odnosno 60 posto. Ovi drastični padovi izazivaju zabrinutost među stručnjacima, upozoravajući da trenutna situacija može imati dugoročne negativne posljedice na stanogradnju.
Jedan od glavnih razloga za pad kupovine građevinskog zemljišta povećane su kamatne stope i visoki troškovi gradnje. Tokom 2019. godine kamate na građevinske kredite prvi put su pale ispod jedan posto, što je rezultovalo povoljnim uslovima za kupovinu zemljišta i gradnju.
Međutim, situacija se promijenila kada je Evropska središnja banka (ECB) 2022. godine počela povećavati kamatne stope te su do septembra 2023. godine dostigle 4,5 posto. Takav porast kamata značajno je povećao troškove finansiranja kupovine zemljišta i gradnje kuća, što je odvraćalo potencijalne kupce.
Osim povećanja kamata, visoki troškovi gradnje dodatno su opteretili potencijalne investitore. Kombinacija ovih faktora rezultovala je smanjenjem broja transakcija kao i broja novih građevinskih projekata.
Stručnjaci iz Instituta Gewos upozoravaju da trenutni pad kupovine zemljišta predstavlja 'fatalan signal' za tržište nekretnina. Današnje neprodane površine sutrašnja su neizdana građevinska odobrenja, a prekosutra neizgrađeni stanovi. Ovaj manjak kupovine zemljišta danas će negativno utjecati na dostupnost stambenog prostora u budućnosti, posebno u urbanim sredinama, u kojima je najveća potreba za novim stambenim prostorom.
Uprkos blagom smanjenju kamata na građevinske kredite, što se očekuje u narednim mjesecima, stručnjaci smatraju da je iluzoran povratak na niske kamatne stope od jedan do dva posto. Iako su kamate na hipotekarne kredite već pale s vrhunca od preko 4,2 posto krajem 2023. godine na prosječnih 3,66 posto, to nije dovoljno za značajnije poticanje kupovine zemljišta.
