Nakon što je američka administracija proširila sankcije članu Predsjedništva BiH i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku zbog umiješanosti u korupciju i podrivanja temelja države BiH, o ovome se intenzivno raspravlja i među članicama EU-a, ali...
Inicijativa eurozastupnika
“Ako neko iz Hrvatske bude glasao za te sankcije, on je za mene izdajnik. Onda ću ja predstavljati Hrvatsku u Europskom vijeću. Dodik nije etnonacionalist, nije šovinist, ne širi etničku mržnju”, kazao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Bila je to još jedna izjava koja je sablaznila mnoge članice EU-a, hrvatsku vladu premijera Andreja Plenkovića, ali i dio bh. javnosti, piše Deutsche Welle.
Dok se jedni zgražaju, drugi hrvatskog predsjednika slave i glorificiraju. U prvom redu srbijanska javnost, a sada snažnu podršku ima i od Rusije, ali i desnog spektra u Hvratskoj i brojnih Hrvata u BiH.
Milanovićevo ozbiljno upozerenje kako će “anatemizirati” sve koji podrže sankcije Dodiku uslijedilo je samo dan nakon što je grupa europarlamentaraca iz četiri političke skupine, među njima i eurozastupnik Tonino Picula (SDP), odlučno osudila postupke srpskog člana Predsjedništva BiH, pozivajući na promjenu “strategije popuštanja” EU prema Miloradu Dodiku, ali i pozivajući Vijeće EU-a da slijedi primjer SAD-a.
Pismo su potpisali europarlamentarci Tineke Strik (Zeleni/EFA, izvjestiteljica u sjeni za BiH), Michael Gahler (EPP, koordinator za vanjske poslove), Hilde Vautmans (Renew, koordinatorica vanjskih poslova), Reinhard Bütikofer (Zeleni/EFA, koordinator za vanjske poslove), Dietmar Köster (S&D, izvjestitelj u sjeni za BiH), Klemen Grošelj (Obnovimo Europu, izvjestitelj u sjeni za BiH), Romeo Franz (Zeleni/EFA, predsjedavajući izaslanstva za BiH), ali i hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, (SDP, koordinator za vanjske poslove).
„Uvijek na pravoj strani povijesti”
Na upit DW-a da prokomentira izjavu predsjednika Milanovića da su oni, koji u EU budu glasali za sankcije Dodiku izdajnici, europarlamentarac Tonino Picula je rekao kako se nema vremena baviti takvim besmislicama.
„Spremam se na put u Ukrajinu kao dio delegacije Europskog Parlamenta. Posjetiti ću ne samo Kijev nego i Marijapol, luku na samoj crti razgraničenja. Dakle, osjetljiva misija u vrijeme ozbiljne krize. Zato se nemam vremena baviti besmislenim optužbama. Kada se radi o BiH, uvijek sam bio na pravoj strani historije. Tako će i ostati”, poručio je Picula u izjavi za DW.
Tonino Picula je u svom Klubu socijal-demokrata u EP ponovno izabran za koordinatora za vanjsku politiku, a Milanović je bivši predsjednik SDP-a Hrvatske, stranke koja je snažno podržala njegovu kandidaturu i izbor za predsjednika države.
„Nastavit ćemo prozivati Milanovića”
Na pitanje zašto srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ima toliku podršku u hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću, prof. dr. sc. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta IFIMES sa sjedištem u Ljubljani, a čije je područje istraživanja i rada Bliski istok, Sjeverna Afrika i Balkan-Jugoistočna Europa, ima svoje teze.
“Strategija Dragana Čovića i Milorada Dodika je identična ruskoj. Milanović je tom izjavom to samo potvrdio. Napravljeni su problemi u BiH i sada nam Milanović kaže da sve, osim ponuđenog od strane Čovića i Dodika, vodi raspadu Bosne i Hercegovine. Maksimalistički zahtjevi Rusije prema NATO-u i maksimalistički zahtjevi da se BiH podijeli na tri ili dvije države – to je trenutno strategija igrača okupljenih oko Rusije, od Viktora Orbana do Dodika i Čovića, a suštinski se pokušava upravo takvim ‘puzajućim’ maksimalističkim zahtjevima napraviti teren za daljnje akcije. Nadaju se da će od SAD i EU dobiti privremene ustupke i onda će nakon toga opet nastaviti s izazivanjem kriza i postavljanjem novih maksimalističkih zahtjeva”, komentira direktor IFIMES-a.
Bećirović zaključuje da je konačan cilj podijeliti BiH te prisiliti Bakira Izetbegovića, inače predsjednika najjače bošnjačke stranke u BiH da prihvati njihove zahtjeve.
Čudna ideja rješenja za BiH: Suradnja s Dodikom
Historičar i publicist iz Mostara, koji živi i radi u Splitu, prof. dr. Dragan Markovina, kaže da ga ne začuđuju izjave hrvatskog predsjednika.
„Da ga je doista briga za ljude, a ne za potencijalnu teritorijalnu jedinicu u BiH, onda ne bi tako olako otpisivao Republiku Srpsku kao ‚corpus separatum‘, niti bi smatrao da je činjenica masovnog egzodusa Hrvata iz Posavine i njihov eventualni povratak tamo ili u Banja Luku nešto o čemu ne treba razgovarati. Uz sve to, njega BiH suštinski ne zanima, što dokazuje time da vrlo kompleksne stvari objašnjava parolama. Istina je da mu je to i inače običaj. Stoga ta izjava nije začuđujuća”, kaže Markovina za DW.
No, ono što ga začuđuje je: “Ideja da je moguće riješiti probleme koji postoje u Federaciji suradnjom s Dodikom koji otvoreno zaziva raspad zemlje i aktivno radi na tome do krajnosti iznervirati ljude u Sarajevu”.
Markovina podsjeća i na činjenicu da Bosna i Hercegovina ima velikih problema i nema nužan, unutarnji dogovor o o budućnosti zemlje, ali i da je to jedna suverena zemlja kao što su Hrvatska i Srbija.
„Njenim političkim liderima ne treba netko iz susjedstva da bi mislio umjesto njih. Svaki put kad je bilo tako nije završilo dobro”, zaključuje Markovina
