Broj ubijenih i ranjenih kasetnom municijom porastao na više od 1.000 u prošloj godini
Foto: Tuzlanski.ba

Broj ljudi ubijenih ili ranjenih kasetnom municijom porastao je u prošloj godini osam puta, na više od 1.000, uglavnom zbog upotrebe te vrste municije u ratu u Ukrajini, a posebno od Rusije, saopćila je u utorak aktivistička grupa.

Kasetne bombe, koje su zabranjene u više od stotinu zemalja, ispaljuju se sa zemlje ili iz aviona i eksplodiraju u zraku, raspršujući manje 'bombice' na širokom području.

Preživjeli često trpe teške ozljede od eksplozija i opekotina koje mogu rezultirati doživotnim hendikepima, a aktivisti su posebno zabrinuti zbog neeksplodiranih bombi koje ostaju na bojnom polju dugo nakon završetka sukoba.

Od 1.172 žrtve prošle godine, 353 su ubijene, pokazuje izvještaj grupe Koalicija za kasetnu municiju. To je najviši nivo otkako je grupa počela da sastavlja godišnje izvještaje prije 14 godina.

U izvještaju se navodi da su skoro sve žrtve civili, a tri četvrtine djeca koja se često krišom igraju s neeksplodiranim bombama.

U Ukrajini se navodi da je Rusija koristila kasetnu municiju "u više navrata", dok ju je Ukrajina također koristila, ali u "manjoj mjeri".

Izvještaj pokriva prošlu godinu i isključuje ovogodišnju upotrebu kasetne municije iz Sjedinjenih Država od strane Ukrajine, koju je Kijev počeo primati u julu.

Kijev tvrdi da ih koristi samo protiv ruskih vojnika na liniji fronta. Rusija negira da ih uopće koristi, ali je kao odgovor zaprijetila da će to učiniti.

I Moskva i Kijev negiraju da napadaju civile u ratu koji je počeo ruskom invazijom u februaru 2022. godine, tokom koga su ruske snage sravnile nekoliko ukrajinskih gradova sa zemljom.

Nijedna od dvije zemlje nije potpisnica konvencije iz 2008. koja zabranjuje upotrebu kasetne municije, kao ni Sjedinjene Države.