Bjelorusija, koja je stvorila politički i vojni savez sa Moskvom, dodatno se rusificira jer škole odbacuju bjeloruski jezik.
Kada je ove godine počela škola za Mikalaya u Bjelorusiji, 15-godišnjak je otkrio da ga njegovi nastavnici i administratori više ne zovu tim imenom. Umjesto toga, nazivali su ga Nikolajem, što je njegov ruski ekvivalent.
Štaviše, nastava u njegovoj školi jednoj od najboljih u zemlji sada se izvodi na ruskom, a ne na bjeloruskom, kojim govori većinu svog života, piše Euro news.
Bjelorusi poput Mikalaya doživljavaju novi val rusifikacije dok Moskva širi svoju ekonomsku, političku i kulturnu dominaciju kako bi preuzela identitet svog susjeda.
Ovo nije bez presedana. Tokom carskog i sovjetskog doba, Rusija je nametnula svoj jezik, simbole i kulturne institucije Bjelorusiji. Međutim, nakon što se SSSR raspao 1991. godine, Bjelorusija je počela da vraća svoj identitet. Bjeloruski je nakratko postao službeni jezik, a bijelo-crveno-bijela nacionalna zastava zamijenila je crveni srp i čekić iz sovjetskog doba.
"Očigledno je da se našoj djeci namjerno uskraćuju maternji jezik, historija i bjeloruski identitet, ali roditeljima je snažno savjetovano da ne postavljaju pitanja o rusifikaciji", rekao je Anatolij, otac bjeloruskog studenta, govoreći pod uvjetom da ostane anoniman zbog straha od odmazde.
Lukašenko ismijava svoj maternji jezik govoreći da ništa veliko ne može da se izrazi na bjeloruskom.
"Na svijetu postoje samo dva velika jezika ruski i engleski", kazao je on.
Situacija se promijenila 1994. godine kada je Aleksandar Lukašenko, bivši sovjetski funkcioner, došao na vlast. Ruski je učinio službenim jezikom uz bjeloruski i uklonio nacionalističke simbole.
Sada, s Lukašenkom na vlasti više od tri decenije, on je dozvolio Rusiji da dominira raznim aspektima života u Bjelorusiji, naciji od 9,5 miliona. Bjeloruski se rijetko čuje na ulicama Minska i drugih velikih gradova. Službeno poslovanje se vodi na ruskom jeziku, koji također dominira medijima. Lukašenko govori samo ruski, a vladini zvaničnici često izbjegavaju da koriste bjeloruski.
Zemlja se oslanja na ruske kredite i jeftinu energiju, formirajući politički i vojni savez sa Moskvom. Ovaj savez omogućava predsjedniku Vladimiru Putinu da stacionira trupe i projektile u Bjelorusiji, koristeći je kao polazište za rat u Ukrajini.
Bjeloruske kulturne ličnosti su se suočile s progonom, a stotine nacionalističkih organizacija su ugašene. Stručnjaci sugerišu da Moskva ima za cilj da implementira u Bjelorusiji ono što je namjeravala Ukrajini kada je tamo počeo rat 2022. godine.
