Lugavić se zahvalio građanima na podršci i povjerenju te podsjetio da "samo zajedno uz obostrano poštovanje i uvažavanje možemo da gradimo Tuzlu kao perspektivan grad u budućnosti, koji je pametan, inkluzivan, siguran, ekonomski razvijen i pun života".
Uz osvojenih više od 30 hiljada glasova, prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije, Dr. Sc. Zijad Lugavić zadržao je gradonačelničku poziciju u Tuzli.
O rezultatima izbora, urađenim projektima, planovima za Tuzlu, izazovima, građanima i obećanjima Dr. Sc. Zijad Lugavić govorio je u intervjuu za Tuzlanski.ba.
Osvojili ste više od 30 hiljada glasova u Tuzli čime ste nadmašili i rezultate svog prethodnika Jasmina Imamovića. Šta je, prema Vašem mišljenju, ključ ovakvih rezultata?
Ključ su rad, red, odgovornost i poštovanje prema građankama i građanima, koji su prepoznali kvalitet mog rada, kao i rada gradske administracije, te kvalitet svih poslova koje smo realizovali.
Kroz povećanje transparentnosti, odgovornosti, efikasnosti i javnosti rada gradske uprave, nastojali smo da građani budu upoznati sa svim našim aktivnostima. Publikovali smo sve poslove na web stranici i društvenim mrežama, koji se svakodnevno realizuju iz budžeta grada Tuzla, jer smatramo da jedino na takav, javan i transparentan način, odgovorno prema građanima, možemo graditi uzajamno poštovanje, partnerski odnos i bolju budućnost.
Kada smo radili i pravili budžete za 2023. i 2024. godinu, maksimalno smo uključili građane, privredne subjekte i nevladine organizacije, te uradili onoliko dobrih ideja koliko smo mogli. Građani su prepoznali te ideje i to je rezultiralo ovim uspjehom.
To je zaista impozantan rezultat i veoma sam zahvalan svima koji su podržali i prepoznali kvalitet mog rada.
Šta biste izdvojili kao najvažnija ostvarenja tokom Vašeg prethodnog mandata, na šta ste posebno ponosni?
Najponosniji sam na građanke i građane Tuzle. Bez njih ništa ne bismo uspjeli. Puno je projekata, teško je izdvojiti jedan, ali pokušat ću navesti nekoliko. Kružni tokovi, ekološki faktor i energetska efikasnost su među najvažnijim.
Unaprijedili smo kvalitet i sigurnost saobraćaja, ubrzali protok, čime smo smanjili zagađenje na raskrsnicama. Također, uključili smo ranjive kategorije stanovništva, naše socijalno ugrožene građane u projekt energetske efikasnosti, pokazujući empatiju prema svima. Radimo na inkluziji svih građana u sve sfere društva, pa tako i u energetsku efikasnost i prvi smo u BiH po tom pitanju.
Uključili smo organizaciju "Koraci Nade" u budžet, prepoznavši kvalitet njihovog rada, iako pružaju usluge djeci iz cijelog kantona. Jedini ih finansiramo i ponosni smo na to, a drugi bi trebali slijediti naš primjer.
Također, uvrstili smo u budžet i organizaciju "Vive Žene", odnosno sigurnu kuću, te finansiramo njihov rad. Pomažemo UKC-u, iako nismo nadležni za taj nivo, kao što smo finansirali nabavku zvučnog aparata za kliniku za dječije bolesti UKC-a Tuzla. Također smo sufinansirali izgradnju roditeljske kuće za djecu oboljelu od raka, kako bi roditelji mogli biti uz svoju djecu tokom terapije, čime smo pokazali socijalnu dimenziju i duh Tuzle.
Vezani članak
Mnogo smo radili i na higijeni grada te izgradnji komunalne infrastrukture. U ovoj godini smo radili na 120 puteva, a do kraja godine planiramo nastaviti s tim. Uskoro ćemo započeti izgradnju još jednog kružnog toka na Sjenjaku, a planiramo izgraditi još mnogo njih. Također, radimo na pomoćnom terenu stadiona Tušanj i izgradili smo 10 inkluzivnih igrališta s opremom za osobe s poteškoćama u razvoju, kako bismo i njima uljepšali život. Izgradili smo i 20 dječijih te 4 sportska igrališta.
Podržali smo 205 novih obrta, od kojih je 50% u vlasništvu mladih i žena. Kroz razvoj poduzetničkih ideja prošlo je 60 mladih osoba, a njih 24 je registrovalo obrte zahvaljujući tom projektu. Opredijeljeni smo za mlade, pa smo omogućili novi prostor u BIT centru, gdje se jedna kompanija proširila, a nova je došla raditi. Razvijamo poslovne zone i stalno radimo na održavanju higijene i uređenju grada.
Organizovali smo brojne manifestacije, od ljeta, zime, pa sve do proljeća u Tuzli, što je rezultiralo rekordnim posjetama. Ponosan sam na sve ovo, jer to je prava priča o Tuzli.
U kampanji ste u više navrata govorili o "kontinuitetu odgovornog vođenja grada", ali ste spominjali i "ambiciozne projekte koji će unaprijediti kvalitet života", koji su to projekti?
Dva ključna projekta koja nas očekuju su izgradnja južne saobraćajnice, gdje smo već započeli radove, te eksproprijacija zemljišta i izgradnja autoceste prema Orašju. To je od suštinske važnosti jer bez kvalitetne putne komunikacije sa EU teško možemo generisati ekonomski rast. Autocesta je ključna za razvoj našeg grada.
Što se tiče vodosnabdijevanja, završili smo projekat za izgradnju vodovodne mreže prema visinskim zonama. Ovaj projekat vrijedi oko 15 miliona KM, ali nažalost, Kantonalno ministarstvo vodoprivrede i poljoprivrede dodijelilo nam je samo 350.000 KM, iako smo tražili 2,8 miliona KM za prvu fazu. Potrebna su sredstva koja smo već uplatili kroz vodne naknade, ali kantonalne vlasti to ne prepoznaju dovoljno.
Uvijek smo pokazivali solidarnost prema drugim općinama, ali moramo se boriti i za prava naših građana, jer Tuzla kao administrativni, zdravstveni i univerzitetski centar zaslužuje više pažnje.
Trebamo sredstva za razvoj infrastrukture koja će olakšati život ne samo našim građanima, nego i svima koji dolaze u naš grad.
Što se tiče Federacije, ove godine smo dobili podršku od preko 25 miliona KM, što je značajan iskorak. Aplicirali smo sa 88 projekata prema federalnoj vladi, međunarodnim organizacijama i fondovima EU, i uspješno privlačimo sredstva iz ovih izvora. Zahvaljujući tome, naš trenutni budžet iznosi 98,1 milion KM, a s dodatnim sredstvima koja očekujemo, premašit ćemo 100 miliona KM, što će biti prvi put u historiji grada.
Među najvećim problemima u Tuzli su javni prijevoz i nedostatak parking prostora. Hoće li u naredne četiri godine vašeg mandata ovi problemi biti riješeni i kako?
Kada je riječ o problemu parking-prostora, mi smo već počeli raditi ove godine na iznalaženju rješenja, pogotovo na potezu Stupina, Sjenjaka, Brčanske Malte, Slatine. To su nekako lokacije gdje imamo najveći problem sa saobraćajem u mirovanju. I tu je Zavod za urbanizam dobio zadatak da iznađe kvalitetno rješenje i krenut ćemo u rješavanju tih problema.
Što se tiče javnog prijevoza, to je problem koji dugo traje. Najveći problem je privatizacija toga.
Onaj koji je privatizovao naše javno tada gradsko preduzeće za javni prijevoz je napravio najveću grešku.
Sada mi treba da ispravljamo tu grešku i mislim da nam je pri kraju, pošto smo predložili da idemo u izradu studije koja će nam dati rješenje saobraćaja na području grada.
Da ne bismo mi iznosili paušalne ocjene, osnovu trebamo dati struci da oni kažu zadnju riječ, jer kada slušate struku napravićete najmanje problema. Jer kod nas je u društvu najveći problem što mi sve znamo, primjera radi, bez obzira što sam ja ekonomista, ja ću biti bolji hirurg od mog doktora Zlatana, neću nikad.
.jpg)
I mi treba struku da pitamo i struku da slušamo i samo na takav način u sinergiji možemo da rješavamo probleme. Ja sam radio i pregovore neke sa našim bratskim gradovima, ali ne želim da iznosim još neke informacije. Oni će nam priteći upomoć da kvalitetno riješimo, jer oni imaju rješenja kod sebe i siguran sam da ćemo uložiti maksimum napora da riješimo javni prijevoz na najkvalitetniji mogući način u našem gradu.
Prethodnih godina smo mogli slušati razna obećanja na kojima političari grade svoje kampanje, kako u BiH, tako i u Tuzli, poput milionskih investicija, grandioznih mostova, pokretnih stepenica, no vi ste oprezni sa ovakvom vrstom obećanja?
Ja nisam populista, nisam političar, ja sam realista i čovjek koji je odgojen u takvoj porodici gdje mi je moj baba rahmetli davno rekao kada sam prvi put prihvatio jednu menadžersku funkciju, davno je to bilo, sine kaže dobro vodi računa šta obećavaš.
Ono što ne možeš uraditi, nemoj obećati. Kad obećaš onda moraš ispuniti. Ja se toga držim i mislim da je to najpravednije i najpravičnije.
Ne treba građanima obećavati ono što ne možete ispuniti da biste dobili trenutno njihovu simpatiju. Jer ta simpatija će se kroz određeno vrijeme okrenuti, postati njihov gnjev prema vama zbog toga što ste izrekli neistinu, a ja to ne želim.
Ja želim u našem gradu, u svome gradu, da hodam uzdignute glave, želim da svakoga pozdravim, sa svakim da popijem kafu.
A to se može samo ako ste odgovorni prema svim građankama i građanima na jednak način. Ja nikada neću obećati ono što nisam siguran da ćemo moći uraditi.
Tokom predizborne kampanje rijetko je ko spomenuo rudnik litijuma koji, ukoliko dođe do kopanja, predstavlja ozbiljnu prijetnju za Tuzlu i njene stanovnike. Kao prvi čovjek grada, kako planirate tretirati ovo pitanje?
Pitanje je, naravno, šta možemo poduzeti da ne dođe do toga. Jer je uvijek bolja preventiva nego kasnije djelovanje. Mi smo, evo, pokazali svoje opredeljenje i svoj stav potpisivanjem sporazuma sa ostalim općinama koje gravitiraju u našoj Majevici. Mi smo pokazali svojim djelima u kojem pravcu idemo i da želimo da zaštitimo naše građanke i građane.
Biće to sigurno duga borba, ali u sinergiji Gradskog vijeća i gradske uprave, mislim da ćemo uvijek biti na pravom putu zaštite naših građanki i građana. Nikada nismo iznevjerili naše građanke i građane, 1941., 1945., 1992. i 1995. Nakon toga uvijek smo bili uz naše građanke i građane, uvijek smo bili lokal-patrioti, a i bosansko-hercegovački patrioti. Tako ćemo biti i u budućem periodu. Uvijek ćemo se boriti na pravni način, uz upotrebu svih pravnih instrumenata, da zaštitimo sve moguće interese svih građanki i građana grada Tuzle.
Kako ocjenjujete ekonomski razvoj i kvalitet života u Tuzli u odnosu na druge opštine i kantone?
Mi smo doprinijeli poboljšanju kvaliteta života i povećanju prosječnih plaća. Naša prosječna plaća je daleko iznad prosjeka federacije i iznad prosjeka kantona. Neki kažu da su neke druge opštine dosta razvijenije; međutim, ako bismo smanjili prosječnu plaću svima za 40%, mogli bismo dovesti kompletan broj stanovnika koji žive u određenim, pod navodnicima, razvijenijim opštinama ovdje i zaposliti ih sve.
.jpg)
Kompleksna je to oblast, ali se ponosimo time što smo deseti po nivou razvijenosti, što imamo veću prosječnu plaću i što smo među pet država po broju registrovanih privrednih subjekata. Kontinuirano podržavamo poduzetništvo mladih i žensko poduzetništvo. Nismo izrabljivačko društvo gdje građani rade za 500 maraka, jer to nije humano.
Tuzla je društvo koje dosta ulaže sredstava u razvoj poduzetničkih ideja. Mi smo partneri poduzetnicima i nezaposlenim osobama, a radimo i na velikoj inkluziji ranjivih kategorija. Sufinansiramo zapošljavanje nezaposlenih osoba koji su invalidi sa 60% i više invaliditeta, žene žrtve nasilja u porodici, mlade do 35 godina, osobe starije od 55 godina i sve nacionalne manjine. Dakle, ko god zaposli takvu osobu, mi plaćamo doprinose na plaće devet mjeseci.
To je ono što Tuzla jeste, a drugi nisu. To je ono što će Tuzla uvijek biti, a drugi neće, jer se to ne uči, to se živi.
Šta je sa radnom snagom? Tuzlanski ugositelji, hotelijeri i brojni drugi poslodavci šalju vapaje za kvalitetnim radnim kadrom. Deficit se nameće kao ozbiljan problem. Neke stvari nisu u nadležnosti lokalne zajednice, ali vidite li vi neko rješenje?
Čitavoj državi nedostaje radne snage. U Tuzli, u razgovoru sa privrednicima, dobio sam informacije da privrednici sada mogu potpisati dodatne ugovore o proširenju obima proizvodnje ili uvođenju novih proizvodnih linija, ali nažalost imaju deficit radne snage, posebno deficit educirane radne snage.
Ono što mi moramo da radimo, a da nije vezano za uvoz radne snage, što je krajnja alternativa, jeste da hitno počnemo raditi na restrukturiranju obrazovnog sistema. To se može postići analizom potreba privrednih subjekata za narednih deset godina, kako bismo definirali upisnu politiku koju ćemo smjerovati našim srednjim školama, ali i fakultetima.
To je jedan korak. Drugi korak je vezan za uvođenje više praktične nastave. Svjestan sam da Ministarstvo obrazovanja nema dovoljna finansijska sredstva da može kupiti najsavremenije mašine iz oblasti automatike i robotike, jer one puno koštaju. Međutim, postoji rješenje da srednje škole i fakulteti potpišu ugovore s našim kompanijama koje posjeduju takvu opremu, kako bi naši učenici i studenti mogli raditi praksu u tim kompanijama.
Na taj način ćemo imati win-win situaciju: Kada budu željeli da upišu školu, već će znati u kojim kompanijama mogu raditi. S druge strane, garantovat ćemo radnu snagu kompanijama da one mogu planirati dugoročni razvoj svog poslovanja s našom radnom snagom, a ne s tuđom. Nama ovdje ne trebaju uvozni radnici; potrebna nam je domaća radna snaga koja će se obrazovati i osposobljavati za potrebe lokalne ekonomije.
U više navrata spominjali ste proces digitalizacije Gradske uprave. U čemu će se konkretno odvijati proces digitalne transformacije u narednom periodu?
Elektronska uprava se implementira kroz četiri koraka. Prva dva koraka su sve općine i gradovi u BiH napravili. Treći i četvrti korak su vezani za više nivoe vlasti, odnosno za entitete i za državu. Potrebno je da se napravi međusobno umrežavanje, po vertikali i horizontali, svih baza podataka kako bi one mogle međusobno komunicirati. Također, treba se uspostaviti jedinstvena pristupna tačka za pristup svim javnim uslugama, svih općina i gradova te svih drugih nivoa vlasti koji vode upravne postupke ili pružaju bilo kakvu javnu uslugu.
Zatim, u pravom smislu riječi, treba implementirati elektronski potpis i elektronski dokument. Kada država to omogući, tada ćemo moći pružati digitalne usluge svim građankama i građanima, na način kako ste vi na početku pomenuli..jpg)
Potrebno je napraviti jedinstvenu pristupnu tačku za pristup svim javnim uslugama općina, gradova i svih drugih nivoa vlasti koji vode upravne postupke ili pružaju bilo kakvu javnu uslugu. Zatim, u pravom smislu riječi, potrebno je implementirati elektronski potpis i elektronski dokument. Kada država to omogući, tada ćemo moći pružati digitalne usluge svim građankama i građanima, na način koji ste vi na početku pomenuli.
Ono na čemu još uvijek možemo raditi je povećanje transparentnosti i otvorenosti prema građanima, uključivanje građana u sve procese donošenja odluka putem javnih natječaja, javnog oglašavanja, tribina i sličnih aktivnosti. Također, nastojimo da svoje baze podataka prevedemo iz analognih u digitalne formate, kako bismo bili spremni za potpunu implementaciju elektronske uprave kada država to omogući.
Naš cilj je da građani mogu aplicirati od kuće za usluge kao što su državljanstvo, različita rješenja, izvodi iz katastra i slično – sve elektronski. U gradu Tuzli težit ćemo ka dostizanju krajnje faze implementacije elektronske uprave. Nakon toga, svi bi trebali uložiti napore prema Federaciji i državi da se donese strategija elektronske uprave, jer jedino putem takve strategije građani mogu u potpunosti uživati prednosti informacijsko-komunikacionih tehnologija i komunicirati s javnom upravom.
To je jedini način na koji možemo vratiti povjerenje građana u javne institucije, a državni službenici će tada efikasnije komunicirati rješenja.
Upravo smo svjedoci velike tragedije koja je zadesila BiH sa poplavama te smo vidjeli kolika je važnost pravovremene reakcije, ali i pošumljavanja, uređenih korita i brige o klizištima. S tim u vezi, kakav je Vaš plan kada je u pitanju rijeka Jala, hoćemo li imati sistemsko rješenje, na koji način lokalna vlast vodi računa i o klizištima jer znamo da su određeni dijelovi Tuzle na rizičnom tlu?
Godine 2014. imali smo preko 2.000 klizišta i naučili smo na teži način kako se nositi s tom situacijom, ali smo se i tada poprilično dobro izborili. Dakle, moramo raditi na preventivi i na samoodgovornosti. Kada je riječ o uzrocima klizišta i poplava, veliki broj njih kod nas je izazvan neodgovornim ponašanjem pojedinaca.
Na primjer, bujični potoci su često uzrokovani bacanjem smeća poput guma, papira, drveća i drugog otpada. Kada se to desi, posljedice su neizbježne.
Prvo moramo krenuti od sebe – biti odgovorni prema svom dvorištu, pa onda prema komšijinom, i tek onda gledati širu sliku. Nekada je to bilo jednostavnije, poput vremena socijalizma, kada smo svi zajedno vodili brigu o našem gradu, čistili i pomagali starijim komšijama. Okoliš nam uzvraća onoliko koliko brinemo o njemu.
Mi smo, na primjer, očistili korito rijeke Jale vrlo dobro duž cijelog toka, i od 2014. do danas nismo imali većih poplava. Nedavno smo potpisali ugovor o čišćenju korita Soline, Jale, Joševice, te pritoka u Lipnici. Radimo kontinuirano na ovim projektima, ali sav naš trud je uzaludan ako neodgovorni pojedinci nastavljaju bacati smeće, sužavajući korita rijeka.
Moramo biti odgovorni. Na primjer, kada odemo u Sarajevo, Živinice, Beč ili Minhen, tamo ne bacamo smeće, ne parkiramo na trotoaru ili travi jer nas je sramota. A u svom gradu, gdje nas svi poznaju, ponašamo se suprotno.
Zašto smo najbolji Evropljani u Evropi, a najgori u svom gradu? Trebali bismo čuvati svoj grad više nego bilo koji drugi.
Također, što se tiče pošumljavanja, posadili smo oko 3.200 sadnica crnogorice i bjelogorice i ukrasnog rastinja i preko tri hiljade sadnica ukrasnog cvijeća. Time pokazujemo vlastitim primjerom kako se trebamo odnositi prema okolišu. Ne tražimo od drugih da to rade za nas, ali očekujemo da i drugi čuvaju ono što smo stvorili. Nažalost, imali smo slučajeva gdje su mladi borovi koje smo sadili bili čupani i odnošeni kućama. To je sramota. Zato svi moramo biti odgovorniji prema svom gradu, jer jedan čovjek ne može raditi, a stotinu uništavati.
Za kraj razgovora, Lugavić se još jednom zahvalio građanima na podršci i povjerenju te podsjetio da ''samo zajedno uz obostrano poštovanje i uvažavanje možemo da gradimo Tuzlu kao perspektivan grad u budućnosti, koji je pametan, inkluzivan, siguran, ekonomski razvijen i pun života''.
