Još sedamdesetih godina 20. stoljeća Tuzla je bila daleko ispred svog vremena posebno po pitanju arhitekture čemu svjedoči građevina iz 1977. godine. 

Zgrada nekadašnje tuzlanske banke osvanula na poznatoj stranici neobičnih građevina
Foto: Soc Mod | Neobična arhitektura

Nekadašnja zgrada tuzlanske banke još tada je izgledala futuristički sa svojim neobičnim dizajnom, a njenu strukturu i izgled osmislio je arhitekta Vladimir Stojanović.

Zgrada bivše Tuzlanske banke, izgrađena 1977. godine, predstavlja zanimljiv primjer arhitekture iz perioda socijalističke Jugoslavije. U tom vremenu, mnoge građevine su građene s fokusom na funkcionalnost i monumentalnost, kako bi reflektovale moć i stabilnost državnih institucija, uključujući banke.

Upravo ova zgrada izdvojena je na stranici Soc Mod zbog svog neobičnog izgleda i zanimljive arhitekture.

The former Tuzla Bank, (Now NLB) Tuzla, BiH, Built in 1977, Architect V.Stojanović © BACU 2020 #SocMod Photo Dumitru RUSU #SocialistModernism #BRUTgroup

Posted by Soc Mod on Sunday, October 13, 2024

Objava je izazvala mnoštvo komentara pratitelja širom svijeta koji su kazali kako je zgrada napravljena dobro i estetski lijepo, ali da joj je potrebno održavanje. 

Jedan od pratitelja je imao i simpatičnu dosjetku kazavši da zgrada izgleda kao dom slavnih Teletabisa. 

Tuzlanska banka danas posluje pod nazivom NLB Banka. To je bila jedna od značajnih promjena većinskog vlasništva 2005. godine, kada je banka dobila strateškog partnera i postala članica najveće slovenske međunarodne finansijske grupacije – NLB Grupe.

Arhitektonski stil zgrade može se svrstati u brutalizam, pravac koji je bio dominantan u gradnji javnih i poslovnih objekata u bivšoj Jugoslaviji u drugoj polovini 20. stoljeća.

Brutalizam se ogleda izgradnjom masivnih betonskih struktura, jednostavnim geometrijskim oblicima i minimalizmom u dekoraciji, što je često izazivalo kontrast u odnosu na okolnu gradsku arhitekturu.

U modernoj arhitekturi brutalizam je doživio procvat u periodu od 1954. pa do 1980. 

Ova estetika često je uključivala vidljive betonske elemente, također prostrane unutrašnje prostore kao i velike prozore kako bi se obezbijedila funkcionalnost i svjetlost unutar zgrade. Beton se u prošlosti uvijek koristio kao konstruktivni materijal bez estetske uloge, ali s pojavom brutalizma postao je element dekorativnog i vizuelnog utiska na promatrača.

View this post on Instagram

A post shared by Ulicama Tuzle (@ulice_tuzle)

Zgrada tuzlanske banke u tadašnje vrijeme je dizajnirana da bude vizuelno prepoznatljiva i da dominira prostorom u kojem se nalazi, odražavajući status institucije koja je imala ključnu ulogu u lokalnoj ekonomiji. Dizajn banke bio je u skladu sa tadašnjim principima gradnje, koji su favorizovali jednostavnost, izdržljivost i masivnost.

Zgrade su tada predstavljale i simbol moći institucija koje su bile smještene u njima, odražavajući njihovu važnost.

Kao i kod mnogih zgrada iz tog perioda, enterijer i unutrašnjost banke bili su uređeni prvenstveno funkcionalno, sa naglaskom na velike prostore za rad, čekaonice i operativne kancelarije, sa vrlo malo dekorativnih elemenata osim eventualnih fresaka ili umjetničkih radova koji su ukrašavali ulazni prostor.

Ova zgrada, iako možda ne toliko privlačna u estetskom smislu prema današnjim standardima, predstavlja važan dio arhitektonskog naslijeđa Tuzle, jer reflektuje ekonomski i društveni kontekst vremena u kojem je izgrađena.