"Rastući broj stanovnika će povećati taj problem, sve će veći biti problem proizvesti dovoljne količine hrane, a da ta hrana bude i dovoljno hranjiva", istaknuto je između ostalog.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane upriličio je danas u Zenici seminar "Pravo na hranu za bolji život i zdraviju budućnost", na Svjetski dan hrane. Učesnici seminara su bili zdravstveni profesionalci iz oblasti javnog zdravstva, sanitarni, veterinarski i tržišni inspektori, predstavnici vladinih ustanova, nevladinih organizacija i preduzeća i udruženja za proizvodnju, uvoz i promet životnih namirnica i gotove hrane, zadrugari s područja općina, kantona i Federacije BiH.
Doktor Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica kaže da tradicionalno svake godine obilježavaju određene svjetski značajne datume. Jedan od tih datuma jeste i Svjetski dan hrane, koji se obilježava na 16. oktobar svake godine.
"To je način da UN ukazuje na važnost hrane i proizvodnje hrane i sigurnosti hrane za cijeli svijet što je neraskidivo povezano sa zdravljem stanovništva. Tako mi, kao zdravstvena ustanova, uvijek ukazujemo na važnost te problematike pošto hranu proizvode poljoprivrednici, stočari i onda mnogo je ljudi uključeno u cjelokupan taj ciklus, mnogo struka, veoma je važno da koncept "jednog zdravlja" bude uključen u tu cijelu priču. Tako mi pokušavamo svake godine da, kroz različite tematike, dovedemo iz raznih oblasti specijaliste odnosno stručnjake da ukažemo na različite aspekte važnosti hrane, prvenstveno za zdravlje stanovništva što je naša najvažnija zadaća", ističe dr. Durmišević.
Pojam "Hrana za sve", po Durmiševiću, obuhvata više problema u svijetu.
"Imamo mnogo gladnih, a i mnogo hrane se baca. Rastući broj stanovnika će povećati taj problem, sve će veći biti problem proizvesti dovoljne količine hrane, a da ta hrana bude i dovoljno hranjiva i dovoljno kvalitetna za ishranu, a također da osiguramo i zdravstvenu ispravnost te hrane da bude sigurna za upotrebu. Opet naglašavamo da različite struke moraju učestvovati u tom procesu", istakao je.
Prof. dr. Irzada Taljić, vanredni profesor prehrambene tehnologije i nutricionizma na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA) istaknula je važnost tog značajnog datuma, u kojem se "slavi hrana", 'ističe njen značaj uz naglašavanje da je kod Organizacije za hranu i poljoprivredu FAO i kod Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uvijek ključno to što mnogi ljudi gladuju, što su poljoprivredni proizvođači neravnomjerno i nepravedno plaćeni te što imamo prisutnu i rodnu neravnopravnost'.
"Uvijek je cilj da se to siromaštvo iskorijeni i da ne postoje gladni u svijetu. Ono na šta postavljaju fokus, i Organizacija za hranu i poljoprivredu i Svjetska zdravstvena organizacija, jesu ti agri food sistemi, kompletan sistem od poljoprivrednih proizvođača, distributera, prerađivača, potrošača, vladinog sektora gdje je bitno da se mi svi uključimo svako iz svog segmenta da bi svi mogli ostvariti zaista to osnovno ljudsko pravo, pravo na hranu koje je ustvari odmah nakon prava na zrak i na vodu", ističe dr. Taljić.
Njeno predavanje bilo fokusirano na održivost koja se također potencira i jako je bitna, održivost u lancu snabdijevanja hranom i režim ishrane koji je u stvari održivi režim ishrane.
"Kad govorimo o pravilnoj ishrani, govorimo o tim principima pravilne ishrane, racionalnosti, uravnoteženosti, umjerenosti, ekonomičnosti, a kad govorimo o zdravoj hrani, tada već govorimo o zdravstveno ispravnoj hrani. Obzirom da je moj segment nutricionizam, mi nekako podrazumijevamo da su kolege koji se bave zdravstvenom ispravnošću u hrani, uradile svoj posao i da ustvari nama preostaje da na pravilan način prezentiramo ishranu da bude nutritivno i energetski adekvatna za svaki stepen u razvoju, tokom životnog ciklusa.
Mi jesmo poljoprivredna zemlja, jesmo stočarska zemlja. Međutim, nemamo dovoljno subvencija našim poljoprivrednim proizvođačima da bi im bilo isplativo proizvoditi. Potrebno je u potpunosti promijeniti pristup toj poljoprivredi i edukaciji jer i mi se na fakultetima suočavamo sa neprepoznatljivošću značaja poljoprivredne proizvodnje jer bez hrane i proizvodnje hrane ne bismo ni mogli pričati o samoj konzumaciji hrane", kazala je.
Dr. Taljić je istakla i značaj održivog režima ishrane te postulata koji znače pravilnu ishranu i koje zagovara nutricionizam.
"Ja ističem tradicionalni režim ishrane kao održivi režim ishrane, koji podrazumijeva da se hranimo onim što je u našoj neposrednoj okolini. Dakle, što raste u našem geografskom i klimatskom području. Na to smo mi i genetski, od predaka naših, predodređeni i time ustvari potičemo naše poljoprivredne proizvođače da proizvode. Time potičemo i našu privredu, a na taj način i konzumiramo hranu koja je jeftinija zato što ne plaćamo troškove dovoza, distribucije, skladištenja, hladnjača, cisterni", istakla je.
Emina Idrizović, specijalista mikrobiologije i diplomirani biolog na čelu je jedne od laboratorija INZ-a. Ona je govorila o odnosima bh. i EU propisa te njihovoj primjeni na terenu.
"Ono što je poznato, to je da EU pridaje veliku važnost sigurnosti hrane i ispravnosti hrane, BiH je preuzela regulativu EU, i možemo reći da smo na tom putu zakonski u potpunosti usklađeni. U praktičnom nekom smislu mislim da još uvijek ima prostora za poboljšanja", kazala je, među ostalim, saopćeno je iz INZ-a.
