Svake godine sve više na vlastitoj koži osjećamo utjecaj klimatskih promjena.

Interaktivna karta: Kakva nas klima može čekati za 56 godina u Tuzli?
Foto: fitzlab

Zime su u nekim dijelovima praktički bez snijega, proljeća često nose velike poplave, a toplotni valovi tokom ljeta traju sve duže. Na primjer, upravo se sada nalazimo usred toplotnog vala koji će trajati čak desetak dana.

Brojne studije pokazuju da su s klimatskim promjenama toplotni valovi postali učestaliji, duži i intenzivniji, a naučnici predviđaju da će se ovakav trend nastaviti te bi više od polovice našeg planeta moglo do kraja stoljeća imati nove klimatske zone.

Ekolog Matthew Fitzpatrick sa Univerziteta Maryland je pomoću podataka Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) napravio novu interaktivnu kartu svijeta, koja prikazuje kako bi klima mogla izgledati 2080. godine.

"Gradovi smješteni na sjeveru sjeverne hemisfere će za 50 godina postati mnogo sličniji onima na jugu. Što se više približavate ekvatoru, sve je manje pogodnih klimatskih uslova", objašnjava Fitzpatrick. 

Na interaktivnoj karti možemo pronaći i Bh. gradove.

Tako možemo vidjeti da će 2080. godine u Tuzli ljeta biti toplija za 7.3 Celzijusova stepena, dok se za zime očekuje 5.3 stepena Celzijusa. Ovi podaci znače da bi klimatski uslovi u našem gradu mogli nalikovati trenutnim uslovima na području italijanske regije Veneto. 

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu se u 2080. godini očekuje da ljeta budu toplija za 7.2 stepena Celzijusa, a zime 4.8 stepeni Celzijusa. Ti klimatski uslovi mogli bi nalikovati trenutnim uslovima u Žagrovićima, Šibensko-Kninska u Hrvatskoj.

U Mostaru u 2080. godini ljeta se očekuju da će biti 6.5 stepeni Celzijusa toplija, dok zime 4.1 stepen toplija. Ovi podaci su slični podacima trenutnog stanja u Tasovčićima u FBiH.

Procjenjuje se da ekstremne vrućine svake godine uzrokuju stotine hiljada smrti širom svijeta. Samo u Evropi je tokom ljeta 2023. zabilježeno oko 70.000 prekomjernih smrtnih slučajeva povezanih s velikim vrućinama.  

"Smrtnost povezana s vrućinom porasla je za oko 30 posto u posljednjih 20 godina, a procjenjuje se da je porasla u 94 posto promatranih europskih regija", objavila je Svjetska meteorološka organizacija.