Tajanstvene jame na drevnim vulkanima Marsa mogle bi ponuditi utočište za buduće astronaute i otkriti potencijalne znakove života, a to potiče naučnu znatiželju i buduće istraživačke misije.
Mars je dom nekoliko intrigantnih jama koje su zaokupile pažnju naučnika i svemirskih entuzijasta. Te jame, smještene na bokovima drevnih vulkana u regiji Tharsis, postale su tema ponovnog interesa zahvaljujući nedavnom ponovnom pojavljivanju slike HiRISE kamere iz 2022. godine, na HiRISE slici dana koju svakodnevno objavljuje Univerzitet u Arizoni.
Trenutni nedostatak vulkanske aktivnosti na Marsu znači da nema prijetnje od erupcija, ali zaostale podzemne cijevi lave još uvijek mogu biti prisutne. Brandon Johnson, geofizičar s američkog Univerziteta Purdue, objasnio je da su te rupe vjerovatno "svjetlosna okna", gdje se tlo iznad cijevi lave urušilo i stvorilo velike otvore.
Potencijalno utočište i za astronaute?
Postoji više od jedne od tih jama na Marsu koje smo vidjeli. To su mjesta gdje bi astronauti mogli otići i biti sigurni od radijacije, objašnjava Johnson.
Dubina i opseg tih jama ostaju nejasni. Na Zemlji te cijevi lave mogu biti dovoljno velike da se po njima može hodati, ali mogu biti i male, ili praznine mogu biti diskretne, odnosno diskontinuirane, kaže Ross Beyer, planetarni naučnik s Instituta SETI. To ukazuje da jame na Marsu mogu dovesti do većih špilja ili pak biti tek izolovane rupe. Nema načina da znamo šta je u njima dok ih detaljnije ne istražimo, dodaje Beyer.
Istraživanje tih jama ključno je ne samo za potencijalne ljudske misije već i za potragu za izvanzemaljskim životom. Zaštićeno okruženje unutar tih rupa moglo bi pružiti utočište od surove Marsove površine, slično cijevima lave na Mjesecu, koje mogu doseći temperature čak do 17 Celzijevih stepeni, što je održivi uslov za život. Iako je neizvjesno jesu li Marsove cijevi lave jednako tople, to je mogućnost koju vrijedi istražiti.
Potreba za robotskim misijama izravno u marsovske jame
Trenutno primarni podaci o marsovskim jamama dolaze s kamera u orbiti poput HiRISE. Lansiran na NASA-inu Mars Reconnaissance Orbiteru (MRO) 2005. godine, HiRISE je najsnažniji teleskop koji je napustio Zemljinu orbitu, znatno poboljšavajući naše razumijevanje Marsa s dosad više od 80.000 snimljenih fotografija.
Međutim, postoje i ograničenja. Nažalost, postoji ograničenje 'kuta' koji možemo dobiti iz orbite da pogledamo 'u' te jame. Tako ponekad možemo vidjeti 'zidove', a ponekad ne možemo, objasnio je Beyer.
Da bi naučnici doista razumjeli te jame, možda će biti potrebno poslati rover da ih se istraži. Postoje misije koje se predlažu da bi se robot uspinjao i spustio u jedan od ovih krovnih prozora i mogao istražiti što je unutar njih, kaže Johnson. Iako te jame nude obećavajuću lokaciju za traženje izvanzemaljskog života, važno je ne pretjerivati s očekivanjima. To je dobro mjesto koje treba pogledati, ali ne znamo ima li uopće života na Marsu, upozorio je Johnson.
Zasad će MRO i druge svemirske letjelice u orbiti Marsa nastaviti snimati slike ovih vulkanskih područja, radi što detaljnijeg uvida u njih. (Zimo.hr)
