Prirodni fenomen: Mt. Everest ne prestaje se uzdizati, naučnici objasnili zašto

Mount Everest je s 8848 metara najviša planina na svijetu, no i dalje raste i svake godine je sve viši, tvrde kineski naučnici sa Univerziteta za geoznanosti u Pekingu koji su upravo objavili studiju o tom anomalijskom rastu planine u časopisu Nature Geoscience.

I dok se Krov svijeta i ostatak Himalaje neumoljivo nastavljaju uzdisati od trenutka prije 50 miliona godina kada se indijski potkontinent sudario s Euroazijom, sam Everest raste još više od očekivanog.

Naučnici to pripisuju spajanju dvaju obližnjih riječnih sistema.

Prije 89.000 godina spojili su se vodeni sistemi rijeke Kosi i rijeke Arun, nakon čega je Everest godišnje rastao za 0,2 do 0,5 milimetara te je dosad narastao za 15 do 50 metara.

Naučnik Jin-Geo Dai, jedan od vodećih autora istraživanja, objašnjava rast Everesta podizanjem kopnene mase na Zemljinoj kori kada se težina površine smanjuje.

Zemljina kora, vanjski omotač naše planete, ustvari pluta na sloju plašta od vrućeg, polutekućeg stijenja. U ovom slučaju, spajanje rijeka, ili bolje reći neprijateljsko preuzimanje, s obzirom na to da je Kosi pokorila Arun uslijed promjene toka rijeka protekom godina, rezultiralo je ubrzanom erozijom koja je odnosila golemu količinu stijenja i zemlje, smanjujući tako težinu područja oko Everesta.

Kada se težak teret poput leda ili erodirane stijene ukloni sa Zemljine kore, zemlja koja se nalazi ispod se uzdigne, kao kada se čamac propne u vodi nakon što iskrcamo teret, objašnjava Dai.

Kada se rijeka Arun spojila s drugom obližnjom rijekom, novi tok urezao je duboki kanjon Arun. Novi riječni sistem kleše kanjon, a planina se pritom uzdiše do dva milimetara godišnje.

Što se više riječni sistemi urezuju, gubitak riječnog materijala uzrokuje da se planina uzdigne, dodaje Dai.

Koautor istraživanja i doktorant Adam Smith, sa Univerziteta College London, ističe da od istog geološkog procesa profitiraju i Everestu susjedni osamtisućnjaci, Makalu i Lhotse.