Najviši standard higijene treba se održavati u toku pipreme hrane, iznošenja smeća, upotrebe toaleta, igranja s kućnim ljubimcima, brige o bolesnim ukućanima te kada kašljete i kišete.
Čišćenje je vjerovatno najzamorniji posao svake osobe koja si ne može priuštiti kućnu pomoćnicu. Vrlo vjerovatno detaljno čišćenje cijele kuće radite svega nekoliko puta godišnje, a sve ono između svodi se na čišćenje i pospremanje onoga očitog i vidljivog, piše The Sun.
Istraživanje je pokazalo da ljudi razumiju važnost higijene, ali ne znaju procijeniti vrijeme i situacije u kojima je ona najnužnija.
Posebno zabrinjava podatak da gotovo četvrtina smatra kako higijena u životnom prostoru nije posebno važna te da djeca trebaju biti izložena bakterijama i prljavštini kako bi ojačala imunitet.
Zato su stručnjaci osmislili novi pristup čišćenju, koji nazivaju ciljanom higijenom. Naveli su ključna područja i situacije kojima trebamo posvetiti najviše pažnje prilikom čišćenja.
Najviši standard higijene treba se održavati u toku pipreme hrane, iznošenja smeća, upotrebe toaleta, igranja s kućnim ljubimcima, brige o bolesnim ukućanima te kada kašljete i kišete.
Situacije u kojima se najlakše šire bakterije:
1. kuhanje i obrada sirove hrane
2. jedenje prstima
3. upotreba WC-a
4. kašljanje, kihanje i ispuhivanje nosa
5. razvrstavanje prljavog veša i ostalih kućanskih materijala
6. briga o životinjama
7. iznošenje smeća
8. briga o bolesnim ukućanima koji šire zarazne mikrobe u okoliš povraćanjem ili proljevom, diranjem hrane i svih površina u kućanstvu. (Vecernji.ba)