U modernom dobu, kada tehnologija i udobnost dominiraju našim svakodnevnim životom, fizička neaktivnost postaje postaje tihi neprijatelj našeg zdravlja.
Tako je skoro 1,8 milijardi ljudi izloženo riziku od raka, moždanog udara, demencije i dijabetesa zbog nedovoljne tjelesne vježbe, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija. Fizička neaktivnost se globalno povećala za pet posto od 2010. do 2022. godine.
Zabrinjavajući su ovo podaci zbog kojih je neophodno utjecati na svijest o važnosti fizičke aktivnosti. O ovome je za Tuzlanski.ba govorio Nedim Musić, vlasnik Body Control Fitness centra i magistar tjelesnog odgoja i sporta.
Posljedica hipokinezije, odnosno premale količine kretanja, ima mnogo, kaže naš sagovornik, a one koje se najčešće javljaju dijelimo u tri grupe: hronične bolesti, mentalno zdravlje i fizičko zdravlje.
''Kada su u pitanju hronične bolesti koje se mogu javiti kao posljedica nekretanja, to su pretilost, hipertenzija, dijabetes, bolesti povezane sa kardiovaskularnim sistemom. Zamislite osobu koja ima smanjeno kretanje, a povećan unos kalorija. Nemoguće je proći bez posljedica na zdravlje'', objašnjava Musić.
Kada je u pitanju mentalno zdravlje, usljed nekretanja i pojave viška kilograma, vrlo lako se stvara loša slika o sebi, što može imati negativne posljedice po psihičko stanje.
''Depresija, pad motivacije i negativno mišljenje o sebi dolazi, između ostalog, i kao posljedica smanjene aktivnosti. Kako bismo smanjili šanse ili totalno bili pošteđeni svega navedenog, trebamo voditi računa o aktivnom zdravlju'', ističe.
Posljedice na fizičko zdravlje se ogledaju kroz smanjene motoričke i funkcionalne sposobnosti, objašnjava dalje Musić.
''Dolazi do gubitka i slabosti mišićne mase, smanjene fleksibilnosti i pokretljivosti, te funkcionalnih sposobnosti u smislu izdržljivosti i podnošenja opterećenja'', dodaje.
No, sve se ovo može spriječiti ukoliko se u svakodnevni život uključi tjelesna aktivnost. Benefiti tjelesne aktivnosti su prije svega prevencija svih posljedica koje nastaju usljed smanjenog kretanja, ali isto tako, tjelesna aktivnost je lijek za veliki broj stanja do kojih se čovjek dovede usljed nekretanja, pojašnjava naš sagovornik.
''Klijenti sa kojima radimo u Body Control centru, ne samo da postižu svoje ciljeve u smislu fizičkog izgleda, nego se polako rješavaju tableta i terapija, jer su se njihovi nalazi poboljšali usljed treniranja. Posebno mi je drago, i ono što želim naglasiti, jeste poboljšanje mentalnog zdravlja i motivacija koja se odrazila i na druge sfere života'', kazao je.
Na pitanje kako podići svijest i prevenirati negativne posljedice, Musić odgovara.
''Upravo ovakve stvari poput ovog razgovora su jedan od načina podizanja svijesti građana o značaju vježbanja. Također, velika odgovornost je i na samim radnicima koji su usko vezani svojom profesijom za zdravlje ljudi i naročito djece, i s tim u vezi i sami moramo biti promotori zdravih životnih stilova'', kaže.
Važno bi bilo i da se zdraviji način života stavi kao prioritet kod nadležnih, kaže naš sagovornik.
''Direktna pomoć države bi se recimo ogledala u subvenciji članarina u sportskim klubovima (za djecu) kako bi se recimo roditeljima olakšao upis djeteta na neki sport i tako razvijala radna navika, takmičarski i timski duh, kako bi djeca prolazila proces socijalizacije i na kraju izrasli u zdrave i za sportsko iskustvo bogatije osobe'', zaključio je za kraj razgovora.
Fizička neaktivnost predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik koji se ne smije zanemariti. Uvođenje redovne tjelesne aktivnosti u svakodnevni život ključno je za očuvanje zdravlja i prevenciju brojnih bolesti. Bez obzira na dob, fizička aktivnost treba biti sastavni dio života svakog pojedinca. Važno je krenuti malim koracima, kao što su šetnje ili lagane vježbe, i postupno povećavati intenzitet. Tijelo i um će, zasigurno, biti zahvalni. (Tuzlanski.ba)
