Foto: Tuzlanski.ba

Zdravstveni stručnjaci Alzheimerovu bolest počinju nazivati ​​dijabetesom 'Tipa 3', a otkrili su i da određena hrana povećava rizik od demencije, piše mindbodygreen.

Nemoguće je poreći vezu između prehrane i rizika od demencije.

Nema sumnje da određena hrana povećava rizik od demencije, ali ako neka hrana povećava rizik od demencije, logično je da bi neka činila suprotno, zar ne?

Posljednjih godina sve je više dokaza da uzročnici načina života, uključujući prehranu, fizičku aktivnost, spavanje i stres, uveliko utiču na rizik od demencije. Kada je riječ o prehrani, stručnjaci tvrde da ultra prerađena hrana recimo hrenovke, pomfrit, čips, gazirana pića, kolači i sladoled mogu dovesti do kognitivnog pada. A, sada nam nova studija pokazuje način prehrane koji zapravo smanjuje rizik od demencije, prenosi Tuzlanski.ba

Objavljena u Journal of the American Medical Association, ova studija procijenila je podatke više od 8000 sredovječnih i starijih muškaraca i žena iz 11 kohortnih studija. Svi su sudionici započeli razdoblje istraživanja bez demencije. Istraživači su koristili ankete za prikupljanje prehrambenih podataka od sudionika, koji su svaki dobili bodove od 0 do 15 na temelju toga koliko su slijedili način prehrane definiran kao Mediterranean-DASH Diet Intervention for Neurodegenerative Delay ili MIND dijeta. Što je viši rezultat, to je njihova prehrana više bila usklađena s MIND dijetom. Prosječna ocjena među sudionicima bila je 8,3 od 15.

Na kraju studije sudionici su testirani na demenciju. Od više od 8000 sudionika, njih oko 775 razvilo je demenciju. Rezultati su pokazali da što je sudionik pažljivije slijedio MIND dijetu, bila je manja vjerovatnost da će razviti demenciju tokom razdoblja istraživanja. U stvari, sudionici s najvišim rezultatima imali su 17% manju vjerovatnost da će razviti demenciju u usporedbi sa sudionicima s najnižim rezultatima.

Mediteranska DASH dijeta za liječenje neurodegenerativne odgode tako je nazvana s dobrim razlogom. Dijeta je prvi put predstavljena u nizu radova Harvard Chan School of Public Health i Marthe Clare Morris, na Medicinskom centru Univerziteta Rush. Pokazali su da su i mediteranska prehrana i DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) dijeta već pokazale sposobnost sprječavanja demencije. Istraživači su uzeli ove informacije i razvili protokol koji kombinuje obje dijete, što nije bilo previše teško budući da obje sadrže uglavnom hranu biljnog porijekla i malo ili nimalo prerađene hrane, zasićenih masti ili crvenog mesa.

Dakle, kako izgleda MIND dijeta? 

Najmanje 3 porcije cjelovitih žitarica dnevno
Najmanje 1 porcija povrća dnevno
Više od 6 porcija sedmično zelenog lisnatog povrća
Najmanje 5 porcija orašastih plodova sedmično
Najmanje 4 obroka mahunarki sedmično
Najmanje 2 porcije bobičastog voća sedmično
Najmanje 2 obroka od peradi sedmično
Najmanje 1 obrok ribe sedmično
Korištenje maslinovog ulja za kuhanje

Također, ova dijeta ograničava određene namirnice, uključujući peciva i slatkiše (manje od 5 porcija sedmično), crveno meso (manje od 4 porcije sedmično), sir i prženu hranu (manje od 1 porcije sedmično), te maslac i margarin (manje od 1 kašike dnevno).

Demencija je šesti vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Američkim Državama, zbog toga svi moramo usvojiti navike koje ne utiču na um.

Evo tri navike potkrijepljene istraživanjima za dugoročnu zaštitu zdravlja vašeg mozga:

Budite aktivni:

Kada je riječ o kognitivnom padu i demenciji, ostati aktivan je jako važno. Jedna meta-analiza postojećeg istraživanja pokazala je da redovno vježbanje može smanjiti rizik od razvoja demencije za 30%. Nije važno kako to radite, samo je bitno da ste aktivni. Od CrossFita preko vrtlarstva do joge, aktivno je aktivno!

Konzumirajte hranjive tvari koje poboljšavaju pamćenje:

Određene hranjive tvari igraju posebnu ulogu u pamćenju i spoznaji. Oni se često nazivaju nootropici i uključuju hranjive tvari poput omega-3 masnih kiselina, kurkumina i ginsenga.

Ostanite društveno angažirani:

Mnogi ljudi postaju sve izoliraniji kako stare, ali istraživanja nam govore da pokušaji da ostanemo društveno angažovani mogu pomoći u odbrani od demencije. Jedno je istraživanje pokazalo da je društvena izolacija povezana s 50% većim rizikom od demencije.

Naučnici objasnili šta se od kojeg roditelja nasljeđuje:

Od majke inteligencija, ali i ćelavost!