Inteligencija pasa često je predmet proučavanja i brojnih polemika. Ovaj veoma širok pojam najčešće se definiše kao sposobnost psa da uči, razmišlja i rješava različite probleme.
Do polovine prošlog vijeka većina istraživanja životinjske inteligencije bila je usmjerena samo na posmatranje ponašanja, putem poznatih eksperimenata poput Pavlovljevog ogleda sa psima. Danas postoje brojni testovi, studije i istraživanja kojima se detaljnije izučava inteligencija psa.
Tako na primjer u laboratoriji Veterinarskog fakulteta u Beču „Clever Dog Lab“ vlasnici pasa mogu da ispitaju inteligenciju, sposobnost učenja i empatije svojih ljubimaca. Web stranica Dognition uz pomoć upitnika i različitih igara nudi mogućnost da otkrijete kakav je vaš pas – je li pametan, kako rješava probleme, kako doživljava vas i još puno toga.
Jedno od najčešće pominjanih istraživanja na ovu temu predstavljeno je u knjizi Stenleyja Corena pod nazivom „Inteligencija pasa“ („The Intelligence of Dogs“). Rangiranje pasa po Corenu nije zvanično priznato, a osim toga ima i brojne nedostatke. U istraživanju nisu obuhvaćene sve poznate vrste pasa već samo 130 rasa i to onih koje prizanju Američki i Kanadski kinološki savez, izostavljene su brojne nove rase kao i mješanci.
Prema Corenu, postoje tri tipa inteligencije kod pasa:
Adaptivna - učenje i sposobnost rješavanja problema, koja je individualna i merljiva IQ testovima za pse
Instiktivna - određena razlogom zbog kojeg je pas uzgojen - također individualna i mjerljiva testovima
Radna inteligencija - poslušnost, koje je ekvivalent "učenju u školi"
Prema Corenovom istraživanju, psi znaju da broje, razumiju više od 150 riječi i mogu namjerno da prevare druge pse i ljude kako bi došli do poslastice. Njegova istraživanja pokazala su da je pseća inteligencija na nivou dvogodišnjeg djeteta.
Coren, autor nekolicine knjiga o psima i ponašanju pasa, proučavao je i objavio brojne studije o psihologiji pasa i zaključio da su psi sposobni da rješavaju kompleksne probleme i da su sličniji ljudima i drugim primatima nego što se ranije smatralo.
Istraživanje je pokazalo da prosječan pas može naučiti 165 riječi, uključujući i prateće signale. Psi koji po inteligenciji spadaju u kategoriju najboljih 20 posto (tzv. "super psi") mogu da nauče 250 riječi.
Psi mogu brojati do 4 ili 5. Također razumiju osnovna načela aritmetike pa će primijetiti greške u jednostavnim računima, poput 1+1=1 ili 1+1=3.
Četiri su studije koje je Coren proučavao ispitivale način na koji psi rješavaju prostorne probleme oponašajući čovjeka ili ponašanje drugog psa. Posmatranjem psi mogu da nauče gdje se nalazi vrijedan predmet (npr. poslastica), bolje rute u okolini (npr. najbrži put do omiljene stolice), kako rukovati aparatima (poput brave i drugih jednostavnijih mehanizama) kao i značenje riječi i njihove simbolike (ponekad samo slušajući govor ljudi i promatrajući njihove radnje).
Coren je rangirao pse po radnoj inteligenciji i poslušnosti u šest kategorija:
I Najinteligentniji psi– rase kojima je za shvatanje nove komande trebalo pet i manje ponavljanja
1. Border koli
2. Pudla
3. Njemački ovčar
4. Zlatni retriver
5. Doberman pinčer
6. Šetlandski ovčar
7. Labrador retriver
8. Patuljasti kontinentalni španijel (Papillon)
9. Rotvajler
10. Australijski stočarski pas
II Odlični psi - rase koje razumiju novu komandu nakon 5 do 15 ponavljanja
11. Velški korgi pembrok
12. Patuljasti šnaucer
13. Engleski springer španijel
14. Belgijski tervuren
15. Špic, Belgijski ovčar
16. Koli, Kišond
17. Njemački kratkodlaki poenter
18. Ravnodlaki retriver, Engleski koker španijel, Srednji šnaucer
19. Španjol breton
20. Koker španijel
21. Vajmarski ptičar
22. Bernski planinski pas
23. Njemački špic (Pomeranian)
24. Irski španijel za vodu
25. Mađarska vižla
26. Velški kardigan korgi
III Natprosječni radni psi – rase koje razumiju novu komandu za 15 do 25 ponavljanja
27. Puli, Jorkširski terijer, Cheasepeak bay retriever
28. Veliki šnaucer
29. Erdel terijer, Flandrijski govedar
30. Border terijer, Briješki ovčar
31. Engleski špringer španijel
32. Mančester terijer
33. Samojed
34. Poljski španijel (Field spaniel), Njufaundlender, Australijski terijer, Američki staford terijer, Gordon seter, Bradati koli
35. Kern terijer, Keri blu terijer, Irski seter
36. Norveški sivi gonič
37. Majmunski pinč, Silki terijer, Patuljasti pinčer, Engleski seter, Faraonski pas, Klamber Španijel
38. Norvički terijer
39. Dalmatinac
IV Prosječna radna inteligencija/poslušnost – rase koje razumiju novu komandu za 25 do 40 ponavljanja
40. Mekodlaki pšeničnožuti terijer, Bedlington terijer, Foksterijer kratkodlaki
41. Retriver kovrdžave dlake, Irski vučji hrt
42. Kuvaš, Australijski ovčar
43. Saluki (Persijski hrt), Finski špic, Poenter
44. Španijel kralja Čarlsa, Njemački oštrodlaki ptičar, Gonič rakuna, Američki španijel za vodu
45. Sibirski haski, Kovrdžavi bišon
46. Tibetski španijel, Engleski lisičar, Vidraš, Američki lisičar, Veliki engleski hrt, Korthalsov grifon
47. Vesti, Škotski hrt
48. Bokser, Njemačka doga
49. Jazavičar, Stafordski bulterijer
50. Aljaski malamut
51. Mali engleski hrt – Vipet, Šar Pej, Foksterijer oštrodlaki
52. Rodezijski ridžbek
53. Ibizki hrt, Velški terijer, Irski terijer
54. Bostonski terijer, Akita
V Solidna radna inteligencija/poslušnost – rase koje razumiju novu komandu za 40 do 80 ponavljanja
55. Skaj terijer
56. Norfolški terijer, Silihem terijer
57. Mobs
58. Francuski buldog
59. Briselski grifon, Maltezer
60. Mali italijanski hrt,
61. Kineski ćubasti pas
62. Dandi dinmont terijer, Mali oštrodlaki vendejski baset, Tibetski terijer, Japanski čin, Lejklandski terijer
63. Bobteil
64. Pirinejski planinski pas
65. Škotski terijer, Bernandinac
66. Bulterijer
67. Čivava
68. Lasa apso
69. Bulmastif
VI Najniža radna inteligencija/poslušnost -razumiju novu komandu za 80 do 100 ponavljanja
70. Ši cu
71. Baset
72. Mastif, Bigl
73. Pekinezer
74. Pas svetog Huberta – Blodhund
75. Ruski hrt-Barzoj
76. Čau-čau
77. Buldog
78. Basenji
79. Afganistanski hrt (Njuska.com)
