Vlade će do 2100. možda morati početi ukloniti velike količine stakleničkih plinova iz zraka kako bi ostvarili zacrtane ciljeve u rješavanju problema globalnog zatopljenja, a pored toga bi moralo doći do velikog okretanja čistim energijama, najavljuje se u nacrtu UN-ovog izvještaja...
U sažetku na 29 stranica namijenjenom političarima kaže se da većina scenarija pokazuje da bi rastuće svjetske emisije stakleničkih plinova morale pasti za 40 do 70 posto između 2010. i 2050. kako bi se stvorili dostatni izgledi za ostvarenje UN-ovih ciljeva u ograničavanju globalnog zatopljenja, prenose agencije.
Izvještaj koji ocrtava rješenja za klimatske promjene trebalo bi biti objavljen u aprilu u Njemačkoj nakon što ga uredi međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC). To će biti treće IPCC-ovo izdanje od 2007.
Izvještaj kaže da svijet čini premalo kako bi ostvario ciljeve dogovorene 2010. i ograničio zagrijavanje na manje od dva Celzija u odnosu na predindustrijska razdoblja, što se smatra pragom za opasne poplave, valove vrućine, suše i rast razina mora.
Kako bi to ipak ostvarile, vlade će se možda morati sve više okretati tehnologijama "uklanjanja ugljičnog dioksida" (CDR) iz zraka a koje idu od prikupljanja i zakapanja emisija elektrana na ugljen do sađenja šuma koje za rast koriste ugljični dioksid.
Većina takvih projekata za sada su eksperimentalni a među velikim projektima je preoblikovanje elektrane Boundary Dam u Kanadi kako bi mogla godišnje skupljati milione tona ugljičnog dioksida.
Ako svijet prebaci koncentracije stakleničkih plinova određene ciljevima zadržavanja zatopljenja ispod dva Celzija, u većini scenarija vraćanja na pravi put traži se uvođenje CDR tehnologija "u razmjerima koji bi globalnu emisiju ugljičnog dioksida učinili negativnom" prije 2100., kaže izvještaj.
Temperature su od industrijske revolucije već porasle za 0,8 Celzija.
Izvještaj procjenjuje da će za ograničavanje zatopljenja svijet morati ulagati godišnje dodatnih 147 milijardi dolara u tehnologije s niskom emisijom stakleničkih plinova poput solarne i nuklearne energije i iskorištavanje vjetra.
Istovremeno bi se ulaganja u energiju iz fosilnih goriva godišnje morala smanjiti za 30 milijardi dolara a nekoliko stotina milijardi dolara godišnje mora biti ulaganja u energetsku učinkovitost glavnh sektora kao što su promet, građevine i industrija, prenosi portal croenergo.eu.
IPCC je u septembru ocijenio da je od 1950-ih globalno zatopljenje vjerojatno najmanje 95 posto uzrokovano ljudskim aktivnostima, na prvom mjestu izgaranjem fosilnih goriva.
"Staklenički plinovi globalno su brže rasli od 2000. do 2010." uslijed većeg oslanjanja na ugljen, kaže se u nacrtu izvještaja.
Kina, SAD i Evropska unija predvode u emisiji stakleničkih plinova. (Fena)
