Važna odlika Kurban-bajrama jesu i pripreme za prinošenje žrtve, kurbana, kao važnog vjerskog čina koji u sebi nosi brojne poruke i snažnu simboliku.
Ovom praksom našeg praoca Ibrahima, a. s., mi se približavamo Allahovoj, dž. š., milosti. Klanjem kurbana nastavljamo praksu posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a. s., koji je ashabima, a tako i svim vjernicima do Sudnjeg dana, ukazao na značaj kurbana i nagradu koju će imati oni koji kolju kurban s ciljem zahvale Allahu, dž. š., na blagodatima i s ciljem postizanja Njegovog zadovoljstva.
Ovih dana muslimani širom svijeta, a tako i mi u Bosni i Hercegovini, brinemo se o nabavci, o kupovini ili uplati kurbana. Veoma je važno podsjetiti se na obavezu klanja kurbana, odnosno, kako na najbolji način izvršiti ovaj vadžib, ovu drugostepenu obavezu prema Uzvišenom Stvoritelju, kako bi nam, ako Bog da, ovaj ibadet bio kabul - primljen i kako bi Allah, dž. š., bio zadovoljan nama.
Raditi po sunnetu
Važna odlika Kurban-bajrama jesu i pripreme za prinošenje žrtve, kurbana, kao važnog vjerskog čina koji u sebi nosi brojne poruke i snažnu simboliku.
Allah, dž. š., propisao je klanje kurbana svakom punoljetnom i umno zdravom muslimanu, koji se u danima Kurban-bajrama nalazi kod svoje kuće i koji je materijalno situiran toliko koliko mu je potrebno da nabavi kurban. Od Ibn Abbasa, r. a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s. a. v. s., rekao: „Ni u šta novac nisi bolje uložio i investirao od onoga što se zakolje u danima Kurban-bajrama."
Imam Ahmed bilježi da je jedan ashab upitao Allahovog, dž. š., Poslanika: "O, Allahov Poslaniče, šta su ovi kurbani, dakle, koji je značaj kurbana? Poslanik mu odgovori: "To je sunnet - praksa vašeg oca Ibrahima, a. s." "Šta mi od toga imamo?" Odgovorio je: "Za svaku dlaku imate sevap - nagradu."
Jedna od svrha kurbana, kao i drugih islamskih propisa, jeste takvaluk - bogobojaznost. O tome u suri Hadždž Allah, dž. š., kaže: "Do Allaha neće doprijeti meso i krv kurbana, ali će Mu stići vaš takvaluk - bogobojaznost; iskreno učinjena dobra djela vaša."
Kada nam Allah, dž. š., naređuje klanje kurbana u suri Kevser, u drugom ajetu te kratke sure ističe da, kada klanjamo i kurban koljemo, to moramo činiti isključivo u Njegovo ime: „Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali; pa, klanjaj radi Gospodara svoga i kurban kolji; onaj koji tebe mrzi sigurno će on bez pomena ostati!"
Iz ovih ajeta zaključujemo da nam je Allah, dž. š., propisao kurban kako bismo prilikom klanja kurbana Allahovo, dž. š., ime spominjali, jer On je Onaj Koji opskrbljuje i do Njega neće doprijeti niti meso kurbana niti njegova krv, do Njega, do Allaha, dž. š., stići će samo iskren nijet i iskreno učinjeno dobro djelo, to će nam Allah, dž. š., primiti i za to će nas nagraditi, što nam govori i sljedeći hadis: „Allah, dž. š., ne gleda u izglede vaše niti u imetke vaše; nego gleda u srca vaša i djela vaša."
Muhammed, a. s., nam u hadisu daje uputstva kako ćemo provesti prvi dan Kurban-bajrama: „Prvo čime ćemo započeti ovaj naš današnji dan jeste namaz, klanjat ćemo, zatim ćemo se vratiti i zaklati kurbane. Ko tako uradi, postupio je po našem sunnetu."
Svako domaćinstvo je dužno izvršiti obred kurbana ukoliko ima dovoljno imovine za tu obavezu. Ono domaćinstvo koje nema dovoljno imovine za kupovinu kurbana nije ni obavezno izvršiti taj obred. Važno je napomenuti da kurban, kao i drugi ibadeti, ima prije svega svoju vjersku, ali uporedo s njom i, veoma bitnu, odgojnu dimenziju.
Danas veliki broj muslimana, posebno u gradovima, iz praktičnih razloga uplaćuje kurban, dakle, obavlja svoju vjersku dužnost, ali tako na izvjestan način odgojnu dimenziju kurbana potisnu u drugi plan, jer oni i njihove porodice ne prisustvujući klanju kurbana nisu u prilici da osjete pravi smisao i radost približavanja Allahovoj, dž. š., milosti prinošenjem žrtve u Njegovo ime. Najbolje bi bilo da koljemo kurbane na svojim posjedima i to svojom rukom, kako je to činio i naš uzor Muhammed, a .s. No, ako već to nismo u mogućnosti, onda uplaćujući kurban u našim medresama povjeravamo da nas u ovom vadžibu, u ovoj obavezi zamijene čestite osobe koje će taj čin izvršiti s bismillom i tekbirom i koje nam, organizirajući klanje kurbana, pružaju mogućnost prisustva ovom činu na dan Kurban-bajrama.
Bilo bi dobro kada bismo poveli svoju odrasliju djecu da vide i zapamte kako se kurban kolje, kao što su i nas naši očevi i djedovi praktično podučili ovom ibadetu. Sigurno se s radošću prisjećamo naših prvih Kurban-bajrama kada smo sa starijima pomagali pri dijeljenju kurbana našim komšijama, prijateljima, rodbini i ostalima, kada smo s ushićenjem izgovarali riječi halal-olsun i kabul-olsun i bili darivani raznim hedijama. Potrudimo se i približimo kurban našoj djeci, kako bi i oni spoznali njegov smisao i značaj, da i preko kurbana učvršćuju rodbinske i prijateljske veze i odnose i da razviju poseban osjećaj solidarnosti i brige prema onima kojima je pomoć potrebna i iskažu zahvalnost Allahu, dž.š., na opskrbi i blagodatima kojima nas je počastio.
Pored pripreme za prinošenje bajramske žrtve, kurbana, učenje tekbira te drugih priprema vežu za sebe i hadžski obredi. Allah, dž. š., potiče na ispunjenje obaveze činjenja hadža - "Hodočastiti Ka'bu dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti" - ukazuje da je svaki punoljetan, pametan, zdrav i imućan musliman dužan da obavi hadž jedanput u životu. To isto potvrđuje i Poslanik u hutbi koju prenosi Ebu Hurejra, a bilježi Muslim u kojoj stoji: "O ljudi, Allah, dž. š., vam je propisao hadž kao obaveznu dužnost, pa izvršavajte tu obavezu..."
Džennet je nagrada
Postoje mnogi hadisi koji potiču vjernike da obave ovu časnu dužnost. U nekim od njih stoji da je hadž najbolje ljudsko djelo, u drugima da je to džihad, a u trećima da su hodočasnici Allahovi, dž. š., ugodnici. Ebu Hurejra prenosi da je Božiji poslanik rekao: "Ko ode na hadž i obavi ga bez ikakvih prestupa, vratit će se čist kao na dan kada je rođen". Buharija i Muslim prenose od Ebu Hurejre da je Božiji poslanik rekao: "Oprošteni su grijesi počinjeni između dvije umre, a za hadž, obavljen samo u ime Allaha, dž. š., Džennet je jedina nagrada".
Danas je Jevmi Arefe - to je dan koji hadžije provode u ibadetu na brdu Arefat u blizini Meke. Muhammed, a. s., nam poručuje da dan Arefata provedemo u postu i ibadetu, i kaže: "Uzdam se da će Allah, dž. š., za post na dan Arefata izbrisati grijehe iz godine koja je prošla i godine koja slijedi". Također nam Muhammed, a.s., poručuje: "Ni u jednom danu Allah, dž. š., ne oslobodi više robova od džehennemske vatre nego na dan Arefata."
Radost
Iskoristimo priliku i za bajramske dane obiđimo rodbinu, prijatelje i komšije, podijelimo im kurbane, podijelimo bajramsku radost s njima u Allahovom, dž. š., zadovoljstvu. Klonimo se mjesta, radnji i proslava koje mogu oskrnaviti veličinu i značaj bajramskih blagdana. (Avaz - Autor: Hfz. Mensur ef. MALKIĆ, prvi imam Gazi Husrev-begove džamije)
